Veliko je zadovoljstvo najaviti kulturni događaj koji će predstaviti projekat posvećen historijatu i značaju domaće scenografije, koji realizuje Narodno pozorište Sarajevo u saradnji sa Muzejom književnosti i pozorišne umjetnosti BiH u ulozi izdavača.
Sa ciljem promocije pozorišne umjetnosti, Narodno pozorište Sarajevo donosi unikatnu monografiju pod nazivom Scenografija: prostor za snove (Narodno pozorište Sarajevo, 1921-2021), posvećenu pregledu razvoja pozorišne scenografije kroz umjetničko djelovanje domaćih i gostujućih scenografa, kao i najvećih bh. umjetnika na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo – od početka njegovog zvaničnog djelovanja 1921. godine do danas.
Kao svojevrsni testament proteklog vremena, historije Pozorišta i, unutar njegove historije, još jedne manje, skrivene historije koja pripada specifičnom području scenografije, suštinski cilj Monografije je ujediniti bar dio dosadašnjih historiografskih, teatroloških i kritičkih promišljanja sa sačuvanom i dostupnom arhivskom i umjetničkom građom. Monografija se, samim tim, objavljuje u izuzetno važnom trenutku obilježavanja jubilarnih 100 godina postojanja Narodnog pozorišta Sarajevo, kao jedne od značajnih i najstarijih kulturnih institucija u BiH.
Oblast scenografije je malo obrađivana tema u Bosni i Hercegovini, pa je ova monografija pokušaj da se da svojevrsni doprinos očuvanju i predočavanju, barem jednog dijela, građe pohranjene u depoima Narodnog pozorišta Sarajevo i Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH u Sarajevu.
Nakon dugotrajnog rada, počevši od prikupljanja i pronalaženja arhivske građe, izvlačenja skica iz starih arhivskih ladica, sortiranja, fotografisanja i detaljnog odabira fotomaterijala, uključujući pripremanje kritičkih i historiografskih tekstova, kontaktiranja sa živućim scenografima, kako bi se ovaj unikatni dokument upotpunio njihovim sjećanjima, opservacijama i skicama iz ličnih arhiva, bliži se trenutak u kojem će Narodno pozorište Sarajevo s ponosom predstaviti monografiju Scenografija: prostor za snove (Narodno pozorište Sarajevo, 1921-2021). Mnoge skice i dokumentarni materijali iz obimne arhivske građe, po prvi put će biti predstavljeni na stranicama ove publikacije.
Povodom promocije monografije koja bi trebala biti održana u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, bit će održana i izložba scenografskih skica: Scenografija kroz vrijeme, autorice Amine Abdičević.
U stotinu godina postojanja Narodno pozorište Sarajevo ugostilo je preko 160 scenografa, ali mnogi od njih spominju se samo šturo u publikacijama koje su, prije svega, posvećene Operi, Drami i Baletu. Domaća pozorišna kritika počinje posvećivati više pažnje scenografima tek u periodu poslije Drugog svjetskog rata, pa su tako zapisi o pozorišnim predstavama, teoretski tekstovi, recenzije i kritike Palavestre, Jevtića, Lešića, Kučukalića, Dizdara, Kulenovića, Begića, Đurića, Stojanovića, Šantića, Pavlovića, Ubavića, Mirića, Fišera, Ljiljka, Zajceve i drugih, dobro polazište ka stručnijem posmatranju scenografskih dostignuća unutar mnogobrojnih pozorišnih predstava realizovanih u drugoj polovini 20. stoljeća. Od prvih domaćih slikara, scenografa, grafičara, arhitekata i drugih značajnih pojedinaca upisanih u historijske i scenografske anale Narodnog pozorišta Sarajevo, pa sve do savremenih gostujućih scenografa, koji su svoj doprinos dali u sklopu velikih internacionalnih koprodukcija s početka 21. stoljeća, monografija nastoji pružiti pregled razvoja scenografskog izraza u stogodišnjoj historiji Narodnog pozorišta Sarajevo, sa posebnim osvrtom na neke od scenografa koji su svojim radom obilježili određene periode u razvojnoj liniji scenografske djelatnosti u Pozorištu.
Suočeni sa manjkom ili potpunim nedostatkom arhivske građe povezane sa određenim pozorišnim periodima, neka od scenografskih rješenja tematizirana su sa manje kritičkog ili teatrološkog pristupa. Tamo gdje nedostaju detaljniji podaci o predstavama, scenografskim rješenjima i njihovim autorima, ali i zbog nemogućnosti detaljnog predočavanja scenografskih rješenja u preko 1500 premijernih izvedbi Narodnog pozorišta Sarajevo, nastojalo se da se, barem putem spiskova sa imenima scenografa, objedini sada već stogodišnja historija razvoja scenografske prakse na daskama jedinog bh. pozorišta koje pod svojim krovom njeguje tri umjetnička žanra – dramu, operu i balet.
U radu na monografiji učestvovao je tim autora i stručnjaka koji čine Marijela Margeta Hašimbegović (scenografkinja i dipl. ing. arhitekture), Mirela Latić (teatrolog i komparativist), Igor Vučak (historičar umjetnosti i komparativist), Gradimir Gojer (pisac, reditelj i teatrolog ), Amina Abdičević (kustos Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH), Tamara Sarajlić-Slavnić (lektor i kustos Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH), Branko Dursum (dizajner).
Recenzije su napisali Strajo Krsmanović, direktor Galerije Bosne i Hercegovine i dr Tomislav Išek.
Promocija ovog značajnog projekta iz oblasti kulture i umjetnosti očekuje nas do kraja 2021. godine.
