Odgoj i briga za djecu su velike odgovornosti koje nemaju univerzalnog recepta. Roditeljstvo se značajno promijenilo u zadnjih nekoliko desetljeća, što je odraz promjena koje se dešavaju u društvu širom svijeta. Odgoj nekad i danas ima sve više jasnih razlika, a to najbolje mogu potvrditi roditelji koji svakodnevno nastoje pronaći odgovore na pitanje kako odgojiti mentalno snažno, ali i sretno i samopouzdano dijete.

Mentalno zdravlje djece sve više dolazi u fokus stručnjaka i javnosti, a roditeljima je danas dostupno mnogo materijala koji služe kao pomoć u roditeljstvu. No, kada se pojavi problem, postavlja se pitanje – je li kriv roditelj, jer nije na vrijeme adekvatno reagirao, ili dijete, zbog temperamenta i osobina ličnosti? Mnogi roditelji žele odgojiti mentalno snažno dijete, ali put do toga zahtijeva mnogo strpljenja.

Kako odgojiti sretno dijete

Mentalno snažno dijete ne mora nužno živjeti u savršenim okolnostima. Razvoj njegovih emocionalnih vještina preduvjet je za mentalnu snagu. Iz perspektive roditeljstva, najbolji “mentalni trening” za djecu sastoji se od umjerene discipline i beskrajne ljubavi. Postoje razni stilovi roditeljstva, pri čemu se često neki aspekt zapostavlja ili pretjerano naglašava, a pravo je umijeće pronaći dobar balans. Iz perspektive stručnjaka, mentalno snažna djeca imaju dobro razvijene socijalne i emocionalne kompetencije.

Većina roditelja teško podnosi dječju kratkotrajnu emocionalnu patnju i nastoji umjesto djeteta riješiti sve probleme, omogućujući im odrastanje bez prepreka. Primjerice, ako dijete dobije lošu ocjenu jer nije učilo ni ozbiljno shvatilo zadatak, nije na roditelju da prolazi stres umjesto djeteta ili mu osigurava uspjeh bez truda. Nažalost, takvi slučajevi postaju sve češći zbog pritiska okoline. Roditeljska zadaća jest zaštititi dijete, ali svako kroz život prolazi kroz određene poteškoće koje nas uče razvijanju novih psiholoških resursa.

Svrha negativnih emocija u životu djece

Mnogi roditelji počeli su izbjegavati disforiju – osjećaje ljutnje, tuge i tjeskobe – kao nešto što vodi u depresiju ili mentalne probleme. Međutim, ove emocije imaju svoju svrhu jer nas motiviraju da djelujemo i mijenjamo sebe i svijet. Današnji roditelji često žele djecu zaštititi od takvih emocija, misleći da će im tako osigurati sretan život. Negativne emocije ne moramo svakodnevno doživljavati, ali nas ponekad mogu razviti i pomoći nam da životne probleme rješavamo lakše. Suočavanje s negativnim emocijama važno je kao i doživljavanje pozitivnih emocija.

Ako roditelji previše štite djecu od negativnih emocija, ona neće razviti potreban repertoar misli i akcija koji im pomažu kada se susretnu s teškim osjećanjima. Mentalni poremećaji često nastaju zbog uvjerenja da djeca ne moraju ništa, jer će drugi sve učiniti umjesto njih. Prvo suočavanje s problemom može kasnije imati dalekosežne posljedice. Djeca koja ne razvijaju radne navike i osjećaj odgovornosti u porodici i školi često padaju u beznađe, pasivnost i bespomoćnost, što je povezano s depresijom. S druge strane, neka djeca kroz agresivne stavove traže pažnju i zauzimaju dominantnu ulogu. To ne znači da su roditelji krivi, ali njihova uloga je ključna kako bi djeca naučila suočavati se s problemima i funkcionirati u zajednici.

Mentalno snažna djeca

U psihologiji se mentalna snaga proučava kroz psihološku otpornost, koja omogućava ljudima da se razviju unatoč poteškoćama. Iako se raspravlja o tome je li otpornost urođena ili se može razvijati, sve je više onih koji smatraju da se otpornost može razviti i ima ulogu zaštitnog faktora u dječjem životu. Ako roditelji preuzimaju “ulogu otpornosti” u životu djeteta, dijete neće imati priliku razvijati vlastitu otpornost kroz svakodnevne izazove primjerene njegovoj dobi. Mentalni odgoj zahtijeva da roditelji istražuju i educiraju se o emocionalnom i socijalnom razvoju djece, ali i da slušaju svoje dijete kada ono odluči podijeliti svoje brige.

Karakteristike mentalno snažne djece

Prema autorima iz pozitivne psihologije, psihološki otpornu djecu karakteriziraju sljedeći zaštitni faktori:

– blag temperament u ranom djetinjstvu i prilagodljivost u kasnijem razvoju
– dobre kognitivne sposobnosti, rješavanje problema i pažnja
– samoefikasnost, samopouzdanje i pozitivna percepcija o sebi
– osjećaj smisla u životu i razvijeno samopoštovanje
– optimizam i pozitivan pogled na život
– dobra emocionalna samoregulacija
– talenti koje vrednuju i dijete i društvo
– razvijeni bliski odnosi
– smisao za humor.

Općenito, autoritativno roditeljstvo u pozitivnoj atmosferi ključan je faktor razvoja mentalno snažne djece. Toplina, jasna struktura, umjeren nadzor i disciplina te primjerena očekivanja osnovna su obilježja takvog tipa roditeljstva.

Teško je, a i pomalo nezahvalno, drugima govoriti kako odgojiti djecu, posebno zato što se svako od nas zapravo rodio s tačno onim vještinama s kojima može „preživjeti“ u vlastitoj porodici. S vremenom, porodični odnosi postaju sve zahtjevniji, a razne životne okolnosti ih ponekad pogoršaju ili pak poboljšaju. Na kraju, volimo svoje porodice i imajmo na umu da je to jedna od najvećih vrijednosti u životu, bez obzira na sve izazove. Naposljetku se sve svodi na najvažniju kvalitetu – strpljenje.