Piše: Prim. dr sc. Melisa Ahmedbegović-Pjano
„Zdrav čovjek ima hiljadu želja, bolestan samo jednu“ – tako je pisao Anton Chekhov, ruski pisac i jedan od najvećih umjetnika kratke proze. Malo ljudi zna da je Chekhov bio, prije svega, ljekar. Njegove riječi su me navele da postavim pitanje: „Šta čini dobrog ljekara“.
Svaki čovjek treba ljekara. A pošto je u pitanju naše zdravlje i dobrobit našeg organizma, u interesu nam je da imamo „dobrog“ ljekara. No, kako kvantificirati kvalitetu ljekara? Da li je to postotak izliječenih pacijenata? Ili to zavisi od iskustva i godina u praksi? Ili…?
Prva konstanta koju svaki dobar ljekar mora imati jeste znanje. Naša praksa je osjetljiva budući da smo odgovorni za dobrobit pacijenta, a to sa sobom nosi izuzetnu odgovornost i rizike. Stoga, dobar ljekar mora prihvatiti svoj život kao jednu nikad prestajuću školu, gdje ne učimo za ispite, već za dobrobit drugih. Naravno, jedna osoba ne može sve znati. Najbitnija lekcija koju svaki čovjek mora naučiti (a posebice ljekar) jeste gdje njegovo znanje prestaje. Nema sramote kada kažemo „Ne znam“, ali je sramota hraniti svoj ego i liječiti pacijenta pogrešno – posebno ako mu neko drugi može pružiti više. Osim što je sramota, to je i nemoralno, etički i pravno neprihvatljivo.
Druga konstanta koja krasi dobrog ljekara je trud i rad. Pogrešno mišljenje je da su ljekari genijalci koji su iznad svog prosjeka. Naravno, velika je prednost kada neko posjeduje visoku inteligenciju, no u većini slučajeva mi smo obični ljudi, prosječne ili natprosječne inteligencije i memorije, koji obavljaju svoj posao. Stoga, sposobnost marljivog truda i napornog rada je faktor koji razlikuje prosječnog od dobrog ljekara. Obrazovanje i fakultet nas mogu naučiti tek toliko, no vrijeme provedeno u praksi i radu je nemjerljivo kvalitetnije učenje, stoga doktor koji ulaže svoj trud i naporno radi je neminovno dobar doktor.
I treća konstanta dobrog ljekara, možda i najbitnija, jeste socijalna inteligencija. Bez komplikovanja i kompleksnih termina, dobar ljekar mora biti ljubazan, mora znati saslušati pacijenta i pokazati suosjećanje. Pacijent i ljekar imaju poseban odnos, kakav ne postoji nigdje drugo. Riječ je o povjerenju i poštovanju, o razumijevanju i toploti. Čovjeka kojeg smo dočekali sa osmijehom, kojeg smo slušali dok govori o svojim problemima tako da vidi da nam je stalo – napola smo ga izliječili.
U našoj Klinici Svjetlost čekaju vas naučeni, marljivi i suosjećajni ljekari. Mi shvatamo šta je bitno jednom pacijentu i šta je vrijedno kod ljekara. Naše osoblje uči o oftalmologiji jednako kao i o socijalnoj inteligenciji i trudimo se, jer nam je u interesu raditi u efikasnoj sredini sa osmijesima na licu, i ljekara i pacijenata.
O autorici:
Prim. dr sc. Melisa Ahmedbegović Pjano završila je Medicinski fakultet u Sarajevu 2001. godine, a specijalizaciju iz područja oftalmologije 2005. godine. Do 2011. zaposlena je u očnoj Klinici KCUS kada prelazi u Kliniku Svjetlost u Sarajevu gdje je i danas zaposlena kao specijalista oftalmologije, refraktivni hirurg. Nakon završenog postdiplomskog studija, odbranila je magistarski rad pod nazivom „Uloga pahimetrije u pristupu pacijentima sa primarnim glaukomom otvorenog komornog ugla, normotenzivnim glaukomom i okularnom hipertenzijom“. Doktorsku disertaciju odbranila je 2016. godine na temu “Uporedbe rezultata implantacije dviju vrsta fakičnih intraokularnih leća za korekciju miopije”. U aprilu 2019. godine dodijeljeno joj je zvanje Primarijus, kao priznanje za dugogodišnji uspješan rad i ostvarene posebne rezultate u oblasti zaštite zdravlja stanovništva i razvoja zdravstva. Dr Ahmedbegović Pjano bavi se prednjim segmentom oka i refraktivnom hirurgijom. Usavršavanje iz područja refraktivne hirurgije obavila je u Zagrebu pod mentorstvom prof. Nikice Gabrića i dr Maje Bohač. Dr Pjano je usko specijalizirana za lasersko skidanje dioptrije, te je do sada izvela preko 15.000 ovih zahvata. Učesnik je mnogobrojnih stručnih sastanaka, radionica i kongresa iz oblasti oftalmologije, kako kod nas, tako i u inostranstvu, te je u kontinuiranoj edukaciji iz te oblasti. Član je Europskog udruženja za kataraktu i refraktivnu hirurgiju, kao i Hrvatskog društva za kataraktu i refraktivnu hirurgiju. Redovno sudjeluje kao aktivni predavač na godišnjim sastancima istih. Kao autor i koautor sudjelovala je u izradi većeg broja naučnih radova.
