Poezija već stotinama godina govori o najrazličitijim aspektima ljubavi: naša saradnica, književnica Adisa Bašić, otkriva pjesme koje iznenađuju i zadivljuju svojom slobodoumnošću, humorom i ljepotom.
Važan dio zavođenja čine nadmudrivanja i razgovori u kojima oba aktera trebaju iskazati svoju rječitost, pamet, duhovitost, a samim tim i privlačnost. U južnoslavenskoj usmenoj tradiciji postoji veliki broj pjesama s takozvanim erotskim nadgovaranjem. To su veseli lascivni dijalozi u kojima se muškarac i žena tobož svađaju, a zapravo direktnim ili prenesenim govorom podstiču jedno u drugom seksualnu želju. Lukavstvo i prevara su legitimne metode da se osvoji voljena osoba, pri čemu druga strana u pravilu uviđa igru i svojevoljno pristaje da bude prevarena.
Pošto je u ratu i ljubavi sve dozvoljeno, zaljubljeni ne pokazuju nikakve skrupule i ne biraju sredstva. Tako je u pjesmama veoma čest motiv lažnog bolesnika: mladić ili djevojka se načine bolesni, ponekad čak i mrtvi, da bi izazvali sućut i u svoju blizinu namamili onoga za kim čeznu. Ponekad članovi porodice vjeruju i sami da je bolest prava, a mnogo češće znaju istinu i pristaju na to da budu saučesnici u ljubavnom lukavstvu.
Jedna od najpoznatijih narodnih pjesama s temom lažne bolesti zapisana je prvi put prije tristotinjak godina, a počinje čuvenim stihovima Lijepi li su mostarski dućani/u njima su ljepši bazrđani – /ponajljepši bazrđan Mustafa. U ovoj podužoj romansi (koja je postala popularna u izmijenjenoj i kraćoj verziji kao sevdalinka) mladić je beznadežno zaljubljen u udatu ženu, kadunu Dželil-begovicu, i njegova ljubav je tolika da on pada na postelju. Sirota majka se uplaši da će ga izgubiti, a Mustafa objasni da će mu pomoći jedino susret s pomenutom ljepoticom. Očajna da spasi sina, majka piše pismo Dželil-begu i isposluje da njegova žena dođe u posjetu.
Skoči kada rada i vesela/pak otide bazrđan Mustafi, kaže dalje pjesma, a entuzijazam s kojim se gospođa uputi u posjetu svjedoči da i ona gaji simpatije prema Muji i naslućuje prevaru. U osmora vrata pošetala/deveta se sama otvorila/i sama se za njom zatvorila. Dok u sevdalinci Mujo zamandali vrata, u ovoj romansi se vrata zatvaraju sama od sebe, nagovještavajući da mladić ima nevidljive pomagače i da su se razne sile urotile da do ljubavnog susreta dođe. Pak sjede Muji čelo glave/te mu meće ruke na srdašce,/pak govori Mustafinoj majki:/”Ne boj mi se, Mustafina majko,/nije Mujo sada na samrti/jer Muji vrlo srce igra, srce bije, bolestice nije.”/Pak skoči mlada bijelom dvoru. (U nekim drugim verzijama pjesme je još sigurnija da se mladić pretvara, pa kaže: “Kakva bolest na ovom junaku – /ova bolest i na meni bila,/i na meni i na sinu momu.”) U to se bolesniku stanje naglo popravi, pa on i sam skače za kadunom i pokazuje začuđujuću snagu za nekoga ko je do maloprije bio na samrti. Ufati je sredi po pojasu/oko nje je zatvorio vrata/metnuo je na meku postelju/ljubio je dva dni i tri noći. Tek nakon tri dana namagarčeni Dželil-beg uviđa da nešto nije u redu: zaobilazno, u šiframa, on poručuje Mustafinoj majci da je njegova ptica utva uletjela u njen dvor i moli da mu je vrati. Al govori Mustafina majka: “Dželil-beže, moj po bogu sinko,/jeste tvoja utva zaletila/i u moje dvore doletila/i moj je soko ufatio./Brčna joj se pera polomila/te ne mere tebi doletiti.” Majka saučesnica i sama na duhovit način poručuje da je ta priča završena, a da kaduna ostaje u njenom domu.
U jednoj verziji pjesme bolesnik je carević Mujo, a prevareni muž se obraća Mujinom ocu za pomoć i dobiva sličan odgovor: “Ne budali, pašo gospodine,/a što traži tvoja prepelica/kod mojega siv-zelen sokola?”
Neki Janko zaljubljen u Ružicu još je očajniji od Muje. On nagovori majku da ga proglasi mrtvim, te da zapomaže na sav glas dok i Ružica ne dođe da ga oplače. Ružicina majka uviđa prevaru, ali kćerka ipak odlazi i vodi devet drugarica da joj budu zaštita. Iako posumnja u autentičnost suza Jankove majke, ona uđe u kuću, a oživjeli Janko je dograbi. Drugarice pošalje nazad, a djevojku zadrži.
Kada Fatu u ujednoj drugoj pjesmi momak namami na lažnu bolest, ona smisli originalan način kako da ga vrati u život. Rasplete pletenice, isturi grudi, pa mu kaže: “Nu pogledaj, Careviću Mujo!/Raste li ti u polju šenica/Kako meni desna pletenica?/Rastu li ti dunje i jabuke/Kako moje prebijele dojke?” Strategiju izmišljene bolesti koriste i djevojke da bi zavele momka, ali to su obično kraće pjesme s manje peripetija. One se ponekad prave i mrtve, uglavnom onda kada nisu spremne da se udaju. Momak se na razne načine uvjerava da li je djevojka stvarno mrtva, a ona iskušenja dobro podnosi sve dok joj on ne gurne ruke u njedra.
Čuvena bolesnica je i lijepa Hajrija iz sevdalinke. Nju obilaze sva gospoda redom,/al’ najviše tri dilbera mlada. Sva trojica je pitaju za zdravlje i nude da umjesto nje boluju, pa ako treba i umru, ali Hajrija ima puno bolji prijedlog: “Niti boluj, nit’ umri za me,/skini fermen pa lezi uzame.” Ona zna šta je njena stvarna boljka i preuzima inicijativu da je izliječi.
Ipak, najdrastičniji primjer komične upotrebe bolesti je pjesma U momka se razbolilo kure. Siroti momak oboli od misteriozne bolesti, koja je zapravo i u ovom slučaju neutažena seksualna želja, te na sve strane pokušava naći lijeka. To dočula u selu divojka,/U nje bilo srce milostivo,/Napisala listak knjige bile,/Ter je šalje momku bolokuri:/”Bora tebi, bolokure momče,/Čula jesam, a vidila nisam,/Da ti se je kure razbolio (…)/Ako ti je muka dodijala,/U Nedilju koja prva dođe/Čekat ću te na vodi za gorom,/Unde ću ti kuru izličiti!” Dobrodušna djevojka naizgled ozbiljno pristupa problemu. Ona se žrtvuje i na obostrano zadovoljstvo izliječi mladića: K sebi zove bolokuru momka,/Pa mu fata kuru bolesnika,/I meće ga u toplu odaju;/Sitno miga iz sela divojka,/Sitno miga, likariju riga,/Pa izliči kuru bolesnika/Od ognjice bola žestokoga,/Izliči ga iz sela divojka.
Bolest i smrt su ozbiljne teme, one u ljudima bude strah i uzvišene emocije. Upravo zato su ove pjesme tako uspjele, jer narodni pjevač spaja nespojivo i iznevjerava očekivanje. Tegobna atmosfera i tužna lica u neskladu su sa seksualnom željom, koja je pokretač svih ovih spletki. Umjesto tuge i jada situacija se razriješava u smijehu, užitku i razuzdanoj ljubavnoj igri.
