Piše: Klementina Nuk-Vuković, psihologinja
Od trenutka kad se ujutro probudimo, izloženi smo brojnim potencijalnim stresorima, odnosno izvorima stresa, vanjskim događajima i zbivanjima koja mogu uzrokovati širok raspon neugodnih osjećaja. Hoće li potencijalni stresori postati stvarni uzroci stresa ovisi od nekoliko faktora.
Jedan od faktora je intenzitet stresnog događaja. Problem sa odabirom odjeće za posao ujutro nije, naravno, jednak saznanju o vlastitoj ili nečijoj drugoj bolesti. Ono što je stresno za jednu osobu u jednom vremenskom periodu ne mora biti stresno za neku drugu osobu, ili čak istu osobu, u nekoj drugoj vremenskoj točki. Tako, na primjer, gubitak posla ima različito značenje i posljedice za adolescenta i sredovječnog čovjeka. Veća je vjerovatnost da će adolescent lakše naći novi posao nego sredovječni čovjek. Samim tim, isti događaj može biti više ili manje stresan, ovisno o individualnom i socijalnom kontekstu.
Također, faktori koji utječu na nivo doživljenog stresa su individualne osobine ličnosti i karakteristike okoline. Od njih ovisi kako će osoba procijeniti određenu situaciju s obzirom na njezinu važnost i značenje, te na moguće posljedice te situacije, odnosno potencijalnog stresora.
U okviru prve, osnovne (primarne) procjene pojedinac procjenjuje da li je ta situacija uopće stresna za njega. Situacija ili događaj koji je procijenjen kao stresan može za pojedinca značiti: 1) neposrednu opasnost, povredu ili gubitak, 2) prijetnju ili 3) izazov. Neposredna opasnost se odnosi na psihološku štetu koja je već učinjena, prijetnja se odnosi na anticipiranje štete do koje još nije došlo, ali može doći. Pojedinac može procijeniti da je odnos spram situacije ili događaja irelevantan, benigno-pozitivan ili stresan.
Kasnija (sekundarna) procjena odnosi se na procjenu vlastitih sposobnosti i mogućnosti savladavanja određene situacije, odnosno na procjenu mogućnosti izbora alternativnih oblika reagiranja na stresor. Taj izbor, zapravo, predstavlja naš stil suočavanja sa stresorima i jako determinira koliku količinu stresa ćemo doživjeti, odnosno koliko će neka situacija na nas negativno djelovati na duži ili kraći vremenski rok. Ovladavanje stresom, kao bilo koje ponašanje i vještine, nastaje učenjem. Iako ne možemo u potpunosti spriječiti utjecaj stresa, tehnike relaksacije i tehnike dubokog disanja će pomoći da se opustimo.
Postoji cijeli niz stresora (kao, na primjer, gubitak bliskih osoba) nakon kojih je potreban duži period, i niz faza kroz koje ćemo proći s našim emocijama i kognicijama, kako bismo nešto smjestili, prihvatili ili naučili živjeti s nečim. Često je neophodna vještina naoružati se strpljenjem spram sebe samog, kao i naučiti da se svi problemi (kao i naše emocije) ne mogu riješiti (složiti) u jednom danu ili, pak, za početak dopustiti sebi da ‘oslušnemo svoje osjećaje’.
Zasigurno za niz stresora ne znamo kada će nastupiti i kako će djelovati na nas, ali možemo uložiti trud u stjecanje kontrole nad dužinom njegovog trajanja i rješavanja ili, pak, prihvaćanja u određenim situacijama. Također možemo i trebamo uložiti trud u razvoj naših vještina i znanja koja uključuju naš osobni rast i razvoj. Jedan od važnih segmenata mentalnog zdravlja jeste način savladavanja stresnih situacija. Psihološko savjetovanje i psihoterapija su procesi u kojima se klijenti uče i potiču na zrelije načine tumačenja stresnih situacija i zrelije strategije suočavanja sa stresom. Ukoliko osoba ne nalazi adekvatne načine da se nosi sa stresorima, a stres ugrožava njeno zdravlje, preporučljivo je da potraži stručnu pomoć i podršku i započne sa procesom rada na sebi.
