Adisa Žero, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH: Obrazovanje je ključno!

Razgovarala: Elma Hodžić

Adisa Žero je bibliotekarka sa dugogodišnjim radnim iskustvom u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine. Kroz aktivno involviranje u radu Asocijacije informacijskih stručnjaka: bibliotekara, arhivista i muzeologa (BAM), Adisa želi unaprijediti saradnju unutar struke, promovirati digitalizaciju i dostupnost kulturnih resursa te podržati edukaciju i razvoj informacijskih resursa. Njena vizija za budućnost BAM-a uključuje inovativne projekte, radionice i saradnju sa relevantnim institucijama kako bi se unaprijedila uloga informacijskih stručnjaka u postdigitalnom dobu. U ovom razgovoru pokušavamo odgovoriti na pitanja: Kako izgleda rad u biblioteci? Koji su izazovi rada pred informacijskim stručnjacima? Može li nam tehnologija pomoći da bolje čuvamo baštinu?

Kako ste započeli karijeru u bibliotekarstvu?

Nakon završenog fakulteta sam se prijavila na konkurs  za prijem radnika u Sektor nabavka, obrada, periodika i službene publikacije, u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine – i tu sam već 18 godina. Ja sam neko ko zaista voli obradu bibliotečke građe, pa sam uz usavršavanja od pripravnika, stigla do rukovodioca Sektora.

Godinama radite u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH. Kako izgleda proces očuvanja kulturno-historijskog naslijeđa BiH?

Proces očuvanja kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine (BiH) u bibliotekama ima svoje specifičnosti i obuhvaća nekoliko ključnih aktivnosti. Biblioteke aktivno traže, identificiraju i prikupljaju raznolike kulturne materijale koji predstavljaju kulturno-historijsko naslijeđe BiH. To uključuje knjige, časopise, novine, rukopise, fotografije, audio i video zapise, arhivske dokumente i druge materijale relevantne za povijest i kulturu zemlje.  Nakon prikupljanja, mnogi od tih materijala se digitaliziraju kako bi se očuvali i kako bi se omogućio pristup široj publici putem interneta. Digitalizacija omogućava bolje očuvanje osjetljivih materijala te olakšava pristup i istraživanje korisnicima diljem svijeta.

Bibliotečka građa se katalogizira i unosi u bibliotečki sistem COBISS kako bi se omogućilo jednostavno pretraživanje i pristup korisnicima. To uključuje dodjeljivanje metapodataka, indeksiranje i stvaranje različitih vrsta kataloga i baza podataka.  Preduslov za digitalizaciju bilo kog izvora jeste kvalitetan opis, jer on pomaže u pretraživanju, pronalaženju, odabiru, a kasnije i u digitalnoj prezentaciji. Iz tog opisa mi povlačimo metapodatke i dalje ih unapređujemo. Nikako ne smijemo da zaboravimo da građa u digitalnom formatu treba da bude pretraživa ne samo po metapodacima, već i po punom tekstu – i to je ono na čemu ćemo raditi u vremenu koje dolazi. Biblioteka promoviše svoje zbirke kulturnih materijala i potiče istraživanje kulturno-historijskog naslijeđa BiH. To činimo putem organiziranja izložbi, predavanja, radionica i drugih događaja koji promovišu važnost i bogatstvo kulturne baštine zemlje.

Biblioteka pruža edukativne programe i resurse kako bi obrazovala javnost o važnosti očuvanja kulturno-historijskog naslijeđa BiH. To uključuje informisanje o različitim aspektima kulturne baštine kroz bogate fondove Specijalnih zbirki – ali i o načinima na koje pojedinci mogu sudjelovati u očuvanju baštine. Također, biblioteka surađuje s drugim kulturnim i obrazovnim institucijama, kao što su muzeji, arhivi, škole i univerziteti. Ova saradnja omogućuje dijeljenje resursa, stručnosti i najboljih praksi te doprinosi sinergijskim učincima u očuvanju kulturne baštine.

U Bosni i Hercegovini, gdje postoji složena etnička i vjerska struktura, važno je održavati dijalog i saradnju između različitih zajednica kako bi se osiguralo očuvanje i zaštita zajedničke kulturne baštine koja predstavlja bogatstvo svih građana zemlje. Ovi su elementi samo neki od ključnih aspekata procesa očuvanja kulturno-historijskog naslijeđa u Bosni i Hercegovini, a uspješno očuvanje zahtijeva kontinuirane napore i angažman različitih sudionika na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Koji su vaši glavni zadaci i odgovornosti kao predsjednice Upravnog odbora Asocijacije informacijskih stručnjaka: bibliotekara, arhivista i muzeologa (BAM)?

Kao predsjednica Upravnog odbora Asocijacije informacijskih stručnjaka: bibliotekara, arhivista i muzeologa (BAM) imam širok spektar odgovornosti i zadataka koji variraju ovisno o veličini i specifičnim potrebama udruženja. Jedan od osnovnih zadataka je  aktivnije povezivanje uposlenika baštinskih ustanova na zajedničkom zadatku. Osim toga, želim pružiti podršku članovima udruženja, pomažući im u rješavanju problema, odgovarajući na pitanja i osiguravajući da udruženje zadovoljava potrebe svojih članova. Tu je i saradnja s relevantnim institucijama, uključujući vlade, univerzitete, druge stručne organizacije i organizacije civilnog društva, kako bi se promovirala uloga arhivista, bibliotekara i muzeologa i kako bi se u konačnici unaprijedili interesi struke. Želim kroz svoju ulogu predsjednice podsticati međusobno povezivanje i saradnju između članova udruženja kako bi se poduprla razmjena znanja, iskustava i najboljih praksi unutar struke.

Kako vidite ulogu biblioteka i informacijskih stručnjaka u postdigitalnom dobu?

U postdigitalnom dobu, uloga biblioteka i informacijskih stručnjaka i dalje je od vitalne važnosti, ali se mijenja i prilagođava novim okolnostima i zahtjevima suvremenog društva. Evo nekoliko načina na koje vidim njihovu ulogu u tom kontekstu:

Bibliotekari i informacijski stručnjaci mogu igrati ključnu ulogu u filtriranju, ocjenjivanju i organizaciji tih informacija kako bi korisnicima pomogli u pronalaženju relevantnih i pouzdanih izvora. U dobu prezasićenosti informacija, informacijska pismenost postaje ključna vještina. Bibliotekari i informacijski stručnjaci imaju ulogu u obrazovanju korisnika o tome kako kritički razmišljati o informacijama, evaluirati njihovu pouzdanost i koristiti različite alate i tehnike za pronalaženje potrebnih informacija. Biblioteke su čuvari kulturne baštine, a informacijski stručnjaci imaju ključnu ulogu u digitalizaciji, očuvanju i pristupu kulturnim i povijesnim resursima. U post-digitalnom dobu, biblioteke i informacijski centri mogu koristiti nove tehnologije poput umjetne inteligencije, virtualne stvarnosti i analitike podataka kako bi poboljšali svoje usluge i iskustvo korisnika. To može uključivati ​​razvoj personaliziranih preporuka, virtualnih biblioteka ili naprednih alata za pretraživanje i analizu informacija.

Ukratko, iako su se okolnosti promijenile s dolaskom digitalne tehnologije, uloga biblioteka i informacijskih stručnjaka i dalje ostaje ključna u olakšavanju pristupa informacijama, podršci obrazovanju i istraživanju te očuvanju kulturne baštine.

Koliko je važno promovirati čitanje i kulturu znanja u današnjem društvu?

Promocija čitanja i kulture znanja od izuzetne je važnosti u današnjem društvu iz više razloga. Čitanje potiče razvoj kritičkog mišljenja i analitičkih vještina. Kroz čitanje različitih žanrova i perspektiva, ljudi uče kako propitivati informacije, razumjeti kompleksne probleme te donositi informirane odluke. Također, čitanje je ključan element obrazovanja i kontinuiranog usavršavanja. Čitanje različitih vrsta teksta pomaže u razvoju komunikacijskih vještina, poboljšavajući sposobnost izražavanja ideja, argumentiranja i razumijevanja suptilnosti jezika – ali može imati pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje. Redovito čitanje smanjuje stres, potiče relaksaciju i poboljšava kvalitetu sna.

Čitanje književnosti i proučavanje kulturne baštine pomaže u očuvanju kulturnog identiteta i tradicije. Kroz književna djela i druge tekstove ljudi mogu bolje razumjeti povijest, vrijednosti i identitet svoje zajednice. Ujedno, čitanje književnih djela omogućuje ljudima da se stave u tuđe cipele, razumiju različite perspektive i razvijaju empatiju prema drugima. Tu je i poticanje kreativnosti: kroz književnost i umjetnost ljudi mogu istraživati nove ideje, koncepte i svjetove te ih primijeniti u svojim vlastitim kreativnim djelima. Promocija čitanja i kulture znanja može pomoći u borbi protiv dezinformacija i lažnih vijesti. Informirani i kritički osviješteni građani manje su podložni manipulaciji i propagandi. U cjelini, promocija čitanja i kulture znanja ključna je za razvoj informiranog, obrazovanog i angažiranog društva koje može ostvariti svoj puni potencijal i suočiti se s izazovima suvremenog svijeta.

Koji su vaši ciljevi i vizija za budućnost BAM-a?

Kulturna baština Bosne i Hercegovine je sastavni dio evropskog kulturnog nasljeđa. Digitalizacija baštine omogućava ne samo pristup građi, već i da postane dio zajedničke i jedinstvene mreže znanja čiji je cilj očuvanje i vrednovanje ogromnog bogatstva evropske kulturne i naučne baštine. Asocijacija će posebnu pažnju posvetiti pitanjima kako da se potakne stvaranje kvalitetnog digitalnog sadržaja u Bosni i Hercegovini, kako da se poboljša kvalitet usluga i unaprijede resursi, te će raditi na poboljšanju razmjene iskustava i znanja na ovom polju između bibliotekara, arhivista i muzeologa i poticati stvaranje zajedničkih digitalnih izvora.

Možete li nam predsatviti BAM projekte u ovoj godini?

Povezivanje bibliotekara, arhivista i muzeologa može biti izuzetno korisno jer imaju mnogo zajedničkih interesa i ciljeva, kao što su očuvanje i pristup kulturnom i obrazovnom materijalu. U ovoj godini ćemo organizirati radionice, seminare ili konferencije na kojima se mogu susresti stručnjaci iz različitih disciplina kako bi razmijenili ideje, iskustva i najbolje prakse. Želimo potaknuti saradnju na zajedničkim projektima koji uključuju prikupljanje, čuvanje i pristup informacijama i kulturnim artefaktima. To može uključivati izložbe, digitalizaciju zbirki, istraživačke projekte i sl. U planu imamo aktivniji rad na razmjeni resursa poput knjiga, časopisa, arhivskih dokumenata ili umjetničkih predmeta između institucija kako bi se proširile dostupne kolekcije i omogućio pristup različitim materijalima. Radit ćemo na razvoju digitalnih platformi i alata koji omogućuju zajednički pristup digitalnim zbirkama, razmjenu metapodataka i saradnju na digitalnim projektima. Cilj Udruženja je potaknuti saradnju između biblioteka, arhiva i muzeja na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini radi zajedničkog rješavanja problema i promicanja interesa svojih profesija.

Kako tehnološki napredak utječe na Vašu djelatnost i upravljanje informacijama?

Tehnološki napredak ima značajan utjecaj na bibliotečku djelatnost i upravljanje informacijama na nekoliko načina. Tehnološki napredak omogućio je digitalizaciju velikog broja bibliotečkih resursa, uključujući knjige, časopise, arhive i druge materijale. To omogućuje širok pristup informacijama putem interneta, smanjuje potrebu za fizičkim prostorom za pohranu i olakšava dijeljenje i distribuciju resursa.

Tehnološki napredak omogućio je razvoj virtualnih biblioteka i digitalnih knjižnica koje korisnicima omogućuju pristup resursima putem interneta bez obzira na njihovu lokaciju. Ove virtualne biblioteke često sadrže širok spektar digitaliziranih materijala i pružaju dodatne usluge poput online tečajeva, webinara i interaktivnih alata. Biblioteke koriste napredne sistema za upravljanje bazama podataka koji omogućuju organizaciju, pohranu i pretraživanje informacija. Ovi sustavi olakšavaju katalogizaciju bibliotečkih resursa, praćenje posudbi i upravljanje korisničkim računima.

Također, tehnološki napredak omogućuje bibliotekama pružanje personaliziranih usluga korisnicima na temelju njihovih interesa, preferencija i povijesti pretraživanja. Ovo može uključivati preporuke za čitanje, personalizirane obavijesti o novim resursima i prilagođene pretrage. Biblioteke koriste analitiku podataka kako bi bolje razumjele potrebe korisnika, pratili korištenje resursa i evaluirale učinkovitost svojih usluga. Ovi podaci pomažu bibliotekarima u prilagođavanju svojih usluga i resursa kako bi bolje odgovarali potrebama korisnika. Ukratko, tehnološki napredak transformira način na koji biblioteke upravljaju informacijama i pružaju usluge korisnicima, omogućujući im da budu učinkovitije, pristupačnije i relevantnije u digitalnom dobu.

Kako se nosite s financijskim i resursnim izazovima u radu?

Generalno, to je najveći problem kod funkcioniranja svih udruženja, pa tako i našeg. Iskreno, Udruženje sam preuzela u septembru i planiram aplicirati sa različitim projektima prema svim nivoima vlasti u BiH. Očekujem podršku! Na osnovu članarina teško da možemo realizirati bilo šta od predviđenih aktivnosti BAM-a.

Koji su vaši savjeti za mlade ljude koji razmišljaju o karijeri u bibliotekarstvu i srodnim zanimanjima?

Slijedite svoju strast – ukoliko su to knjige. Bibliotekarstvo je zanimljivo i raznoliko područje koje nudi mnoge mogućnosti. Slijedite svoju strast i interese kako biste pronašli posao koji će vas ispunjavati i motivirati svakog dana. Uključite se u volonterske programe u lokalnim bibliotekama ili drugim informacijskim ustanovama. To će vam omogućiti sticanja praktičnog iskustva i razumijevanje svakodnevnih zadatka u ovom području. Digitalne vještine su sve važnije u savremenom bibliotekarstvu. Stoga se upoznajte s različitim softverskim alatima za upravljanje informacijama, pretraživanje baza podataka i korištenje društvenih medija.

Neka slijede trendove u industriji… Informacijske tehnologije i načini pristupa informacijama se neprestano mijenjaju. Budite svjesni najnovijih trendova u bibliotekarstvu i srodnim područjima te se educirajte. Bibliotekari često rade s različitim korisnicima i kolegama. Razvijanje dobrih komunikacijskih vještina ključno je za uspješnu karijeru u ovom području. Nikad ne prestajte učiti. Kontinuirano obrazovanje ključno je za uspješnu karijeru u bibliotekarstvu.