Razgovarala: Elma Hodžić

U periodu održavanja Bookstana, prvog međunarodnog festivala književnosti u Bosni i Hercegovini, u Sarajevu se osjeti prava festivalska atmosfera: radost dobrih razgovora, razmjene knjiga i mišljenja. Ovogodišnje, deveto izdanje Bookstana će biti realizirano od 3. do 6. jula, pod temom „Zarjavele trobente“. Program, u kojem učestvuje oko 70 književnika, predstavljamo kroz razgovor s Lamijom Milišić, izvršnom direktoricom festivala.

Kako je nastao Bookstan – možete li nam predstaviti viziju festivala i njegova dosadašnja postignuća? Šta Vas motiviše da iz godine u godinu priređujete festival književnosti?

Bookstan je prvi međunarodni festival književnosti u Bosni i Hercegovini. Festival je osnovala grupa istaknutih ličnosti bosanskohercegovačke književne i izdavačke scene, odnosno grupa urednika okupljenih oko najveće bosanskohercegovačke izdavačke kuće – Buybook – koja je pokrenula ovu inicijativu 2016. godine. Osnivači i kustosi prvog izdanja festivala su priznati bosansko-američki pisac Aleksandar Hemon i jedan od vodećih svjetskih književnih kritičara i urednika John Freeman. Podnaslov festivala je „NO EAST. NO WEST.“ /„NI ISTOK. NI ZAPAD.“, jer Bookstan propituje kritična globalna, kulturna i civilizacijska pitanja, posebno s aspekta iskustva Bosne i Hercegovine, primjera kako identitet može dovesti do podjela i oružanog sukoba. Cilj Bookstana je kreiranje trajnog međunarodnog književnog festivala, koji jednom godišnje u Sarajevu okuplja vodeća imena svjetske, regionalne i bosanskohercegovačke književnosti, s ciljem promocije njihovog stvaralaštva, ali i podizanja svijesti o značaju razvoja književne riječi u našoj sredini.

Tokom proteklih osam godina, na Bookstanu je učestvovalo gotovo 500 domaćih, regionalnih i svjetskih autora i autorica, i to na ukupno 236 promocija knjiga. Festival od svog osnivanja uključuje i edukativni program po nazivom „Radionica za mlade književne kritičar(k)e“, na kojoj učestvuju mladi od 21 do 30 godina starosti.

Ako pogledate teme kojiima se Bookstan bavio od svog začetka, one uključuju koncepte poput „Građanin svijeta“, „Fantom slobode“, „Granice i ograničenja“, „Stanje opsade“, „Imaginarni Balkan“… Sve su ovo politične teme koje sugerišu da Bookstan pravovremeno prepoznaje dominantne narative bosanskohercegovačkog i društva uopće, nastoji napraviti poveznice između lokalnih i svjetskih autora i autorica u kontekstu gradnje narativa našeg doba. Stoga vjerujem da Bookstan ukazuje na svu „moć književnosti“, koliko god klišejska bila ova sintagma.

Naše znanje o svijetu je literarno

Svake godine Bookstan okupi veliki broj ljubitelja književnosti u Sarajevu. Kojim mehanizmima uspijevate održati interesovanje publike za festival? 

Pored opsežne promotivne/medijske kampanje (za što smo posebno zahvalni nizu medija, kao i Federalnoj TV i Hrvatskoj radioteleviziji koje od 2023. rade festivalsku hroniku Bookstana), publiku privlačimo diferencijacijom sadržaja festivalskih programa. Na prvom mjestu je tu glavni program, koji uključuje domaće i svjetske književnike/ce , prevoditelje/ice i novinare/ke. Nadalje, organizujemo okrugle stolove koji imaju veze s glavnom temom festivala. Ti stolovi nisu nužno vezani za književnost, ali jesu za tretiranje aktuelnih društvenih narativa i ulogu kulturnih radnika/ca i intelektualaca/ki u savremenom društvu. Tu je i program za djecu i mlade „Mladi kutak“ koji opet privlači specifičnu publiku. Tu je i Bookstanov edukativni program – radionica književne kritike – koja okuplja mlade ljude, ljubitelje književnosti različitih profila iz cijele regije.

Na koncu, interesovanje publike održavamo i partnerstvima sa regionalnim festivalima pa tako drugu godinu zaredom sarađujemo sa manifestacijom San(j)am knjige u Istri, koja gostuje na Bookstanu s jednim do dva programa.

Zašto je književnost pogodan medij za otvaranje ozbiljnih i aktualnih društvenih pitanja?

Zato što se sve naše aktivnosti unutar društva mogu svesti na „pričanje priča“. Zato što je svaka (društvena) ideologija jedan narativ koji uspostavlja određeni vrijednosni sistem i pričom mu daje smisao. Zato što književna ostvarenja nastaju u određenom prostoru i vremenu, dijete su određenog „duha vremena“ i društvenog konteksta u kom se ogledaju, ignorišući, podrivajući ili pak podržavajući ga. Ponekad književno djelo uspijeva svojim jezikom ostvariti ambivalentnost koja mu omogućava cjelovito značenje u vremenu različitom od onog u kom je nastalo. Jednostavno – naše znanje o svijetu je neizbježno literarno.

Kako izgleda priprema Bookstana? Pretpostavljam da zapravo čitavu godinu radite na oblikovanju programa – a da je ono što vidimo i čujemo tek jedan dio Vašeg rada…

Nakon što Bookstan završi u toku prve sedmice jula, naš tim počinje s radom na sljedećem izdanju festivala već u septembru-oktobru. Krećemo najprije od odabira teme festivala, nastojimo naći zajedničku temu Buybookovih recentnih izdanja koja bismo potencijalno predstavili na Bookstanu. Izbor teme širimo ukoliko postoji određeno društveno stanje / problem koji bismo voljeli istaknuti (kao što smo „Stanje opsade“ odabrali za godinu 30. godišnjicu opsade Sarajeva). Nakon toga šaljemo pozive potencijalnim autorima i autoricama. Neki od njih su autori s kojima je Buybook već sarađivao, nekima tek pripremamo knjige, a neke biramo sukladno odabranoj temi festivala i tek tad planiramo izdati njihove knjige. Nastojimo na festival pozvati i autore drugih izdavača, organizovati izložbe i uključiti što je više moguće kulturnih radnika i radnica u festival. Iz godine u godinu radimo na programu – u prosjeku imamo osam događaja dnevno, što je zaista intenzivan program. Ove godine smo proširili festival u smislu da se održava na pet različitih lokacija, što iziskuje veći broj sponzora i partnera…

Zarjavele trobente

Možete li nam predstaviti ovogodišnji program festivala?

Ove godine, od 3. do 6. jula, obilježavamo deveto izdanje Bookstana, pod temom „Zarjavele trobente“, a čiji je vizuelni identitet i ove godine osmislila Fabrika. Oslanjamo se na pjesmu grupe Kongres (u izvedbi Zorana Predina), čijim „zahrđalim trubama“, glasnicima iz prošlog vremena, postavljamo centralna pitanja devetog Bookstana: Kakvi narativi imaju moć postati kulturnim naslijeđem? Na koji način književni glasovi bivaju odjekom vlastite generacije, ali duh njenog vremena transcendiraju u ideal koji nije sebično, nostalgično vezan za jedno vrijeme i prostor, već bremenit istinom za generacije koje dolaze? Šta je sa narativima koji ostaju zatočeni u svojoj generaciji – kakvo značenje imaju izvan nje?

Svaki dan, od 11 do 12 sati, održat ćemo književnu promociju u Ateljeu Figure, sa autorima većinom iz Slovenije i Hrvatske. Potom idemo na Akademiju likovnih umjetnosti – svaki dan, od 12 do 14 sati, tu će se održati po jedan okrugli sto, na teme tipa „Etički izazovi književnosti u doba političkih nemira“, „Zarjavele trobente: generacija kao kulturni koncept“ itd. Tu će biti učesnici iz Izraela, Palestine, Sjedinjenih Američkih Država i regije. Program za djecu i mlade „Mladi kutak“ održavat će se svaki dan Bookstana od 14 do 16 sati, a u toku tog programa ćemo organizovati različite književne radionice u saradnji sa Bajkologijom, Šatorčićem, Bibliotekom Lektirić itd. Na koncu, svaki dan festivala, od 16 do 22 sata, organizujemo glavni program u unutrašnjem dvorištu knjižare Buybook. Ovi događaji bit će prenošeni i na našim YouTube i Facebook kanalima. Radi se o 19 književnih promocija koje uključuju autore iz Palestine, Iraka, Bugarske, Sjedinjenih Američkih Država, Rusije, Francuske, a potom i regije. U toku festivala održat ćemo i tri „In memoriam“ programa, kako u sjećanje na bh. književnike, tako i na Paula Austera.

Sve u svemu, okupit ćemo otprilike 70 književnika i učesnika festivala na 35 događaja u toku 4 dana festivala. Bookstan će muzičkom nastupom svečano otvoriti Zoran Predin, a svečano zatvoriti Aleksandar Hemon i Damir Imamović.

Imate li neku preporuku za čitatelje Urban magazina: šta ne smijemo propustiti na ovogodišnjem Bookstanu?

Naravno da bih Vas pozvala da ispratite sve događaje na festivalu i sugerisala da ništa ne smijete propustiti. Nadam se da ovogodišnji festivalski program, sagledan kao cjelina, priča priču o našem Sarajevu, gradu „ni na Istoku ni na Zapadu“, gradu postojanom i pored jakih rezova između generacija obilježenih različitim društvenim režimima, ratnim iskustvima i kulturnim pobunama. Dođite nam.

Foto: Milomir Kovačević Strašni za Bookstan