Piše: Adnan Terko
Internetske informacije danas su najutjecajnije, i pored toga što su često neverifikovane ili čak potpuno izmišljene. Vjerovatno zbog toga skoro svakodnevno uočim nešto zbog čega pomislim da, kako znanje postaje dostupnije, ljudi postaju sve lošije informisani. Informacije koje se dobijaju danas ne trebamo gledati na isti način kao one do kojih se ranije dolazilo putem knjiga. Za razliku od većine sadržaja na internetu, zvanično objavljene publikacije, pogotovo one koje imaju stručne recenzente, prolaze kontrolu i njihov autor, kao i izdavač, odgovorni su za napisano. Ovim tekstom cilj mi je probuditi kritičko razmišljanje i potaknuti vas da uvidite marketinške trikove koji se danas plasiraju sa, bukvalno, svakog mogućeg mjesta.
Vještim marketingom, bavljenje sportom i praktikovanje zdravog života, usko se povezalo sa konzumacijom suplemenata – dodataka ishrani. Kao i kod svega drugog što postane planetarno popularno, proizvodnjom i prodajom suplemenata počinje se baviti svako ko stigne, pa tako čak i kompanije koje se inače bave proizvodnjom i distribucijom kozmetike, sada uvode svoje linije suplemenata. Utjecaj globalizacije jasno se vidi u tome što svi hoće da proizvode sve, samo da bi preuzeli dio tržišnog kolača jedni od drugih. Jasno je da takav pristup, koji nije motivisan ničim drugim osim zaradom, neće iznjedriti kvalitetan proizvod, nego popularno upakovan, tj. zamaskiran, škart.
Prvo što moram naglasiti jeste upravo naziv dodaci ishrani, koji ih klasifikuje kao nešto opcionalno, nešto što se može, ali i ne mora imati, nasuprot ishrane koja je neophodna za očuvanje života. Na suplementaciju gledajte kao na nešto što vam može djelimično pomoći, naravno ako je proizvod kvalitetan, ali nije neophodno za dostizanje bilo kojeg cilja. Druga bitna stvar je raspoznavanje suplemenata koji vam mogu pomoći, od onih koji se samo doimaju tako, a u stvari nemaju efekta. Kao što sam već napisao, suplemente ne morate koristiti, ali ako već želite, onda barem birajte proizvod koji ima one sastojke koji vama trebaju.
Suplementacija proteinskim napicima je veoma popularna, jer omogućava ljudima da vrlo jednostavno unesu potrebnu količinu proteina nakon treninga. Problem je što proizvođači pokušavaju na razne načine ostvariti profit, pa tako količina i izvor proteina uveliko varira po dozi. Sojin protein je, na primjer, inferioran u odnosu na surutkin protein, pogotovo jer soja podiže nivo estrogena, pa je štetna za muškarce, a kod žena usporava proces gubitka masnih naslaga i izgradnje mišićne mase.
Protein surutke varira po kvaliteti izolacije, pa postoje proizvođači koji nude 20 grama proteina u dozi od 30 grama, a neki nude 25 grama proteina po istoj dozi, tako da je postotak proteina u ukupnoj težini suplementa kod prvog 66,5 %, a kod drugog 83 % (račun je ovdje jednostavan, podijelite 20 sa 30 ili 25 sa 30, pomnožite rezultat sa 100 i imate postotak). Inače bi postotak sastojaka trebao biti naveden, ali pošto proizvođači navedu podatak 100 % Whey (surutka) Protein na prednjoj strani, ne mogu napisati da je postotak proteina 70 % na zadnjoj strani, pa onda navode ove doze i gramaže.
Natpis 100 % Whey Protein samo znači da nema primjesa drugih izvora proteina, npr. soje, ali nikako ne znači da je sadržaj proizvoda 100 % izolat proteina. Ukratko, trebate izbjegavati sojin protein i tražiti proizvod sa što više surutkinog proteina po dozi; ne dopustite da vas upečatljivi i raznobojni natpisi na omotu zavaraju, pogledajte deklaraciju detaljno, pa tek onda razmislite o kupovini. Tražiti savjet prodavca nekada je nezahvalno, jer dosta njih nije dovoljno upućeno da daju savjete, a često pokušavaju i ‘progurati’ neki proizvod, pa sve što vam se plasira uzmite s rezervom ili, još bolje, provjerite podatke i sami zaključite.
Ljudsko tijelo nije tako nesposobno kao što bi razni zastupnici multivitaminskih dodataka, proteinskih supa i energetskih čokoladica, htjeli da nas ubijede da jeste. Jedno istraživanje kaže da je za energetski oporavak poslije treninga brza hrana jednako efektivna kao i sportski suplementi. Ljudski organizam je savršeno sposoban izdvojiti makronutrijente kao što su proteini, ugljikohidrati i masti, čak i iz inferiornih izvora hrane kao što je brza hrana, pa se može zaključiti da je stvaranje ‘fobije’ od toga kako se odmah nakon treninga mora popiti proteinski napitak ili pojesti energetska čokoladica, jer ostali izvori hrane ne djeluju dovoljno brzo, obična pretpostavka. Suplementi imaju svoje legitimno mjesto u ishrani, jer pomažu u oporavku od aktivnosti, međutim, na njih treba gledati kao na praktičan dodatak koji vam, kada nemate vremena ili uslova za pripremu obroka, obezbjeđuje određene nutrijente.
Cilj ovog istraživanja nije sugestija da nakon treninga jedete brzu hranu (zbog njene slabe kvalitete i velikog broja kalorija) nego samo način da se pokaže koliko su izvori nutrijenata raznovrsni i kako tvrdnje proizvođača suplemenata nisu potpuno tačne. Ne dopustite da vas bilo ko ubjeđuje kako neki napitak ima nizak glikemijski indeks i da može zamijeniti obrok; nešto što je već prerađeno i djelimično pripremljeno za probavu mora imati utjecaja na glukozu i inzulin. Navest ću, na kraju, neke termine koje pojedini proizvođači navode da bi dobili kredibilitet, a koji ne govore ništa specifično u korist pouzdanosti.
Natpis “Klinički dokazano” se najčešće, bez ikakvog dodatnog podatka (koja klinika, kada?) koristi da bi se ostavio dojam podrobnog testiranja proizvoda. To onda stvara nelojalnu konkurenciju onim rijetkim proizvođačima koji svoje proizvode zaista testiraju. “Patentirano” znači samo da je taj proizvod zaštićen od kopiranja, bez obzira na to kakav mu je kvalitet, patent je intelektualna svojina, s tim da proizvod uopšte ne mora biti dobar da bi dobio patent. “Preporučen od strane ljekara“, kao i kod onog “Klinički dokazano“, ako nije navedeno ime i tačna referenca preporuke koju bismo i mi mogli pročitati i provjeriti sami za sebe, taj je navod beznačajan za konzumenta. Pojam “Potpuno prirodno” također nije relevantan; npr. uranijum je potpuno prirodan, ali ipak ga ne jedemo, zar ne!? “Koristi se hiljadama godina” je još jedan od podataka koji ne govori apsolutno ništa konkretno o proizvodu; ljudi su koristili i radili razne gluposti, kao i razne dobre stvari, tokom hiljada godina, tako da ovaj navod ne dokazuje kvalitet.
