Piše: dr Snežana Radanović, specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije
Iako se najčešće povezuju sa osobama u poodmaklim godinama, bolovi u leđima prisutni su kod ljudi svih starosnih grupa i podjednako su česti i kod žena i kod muškaraca. Uz to, prema istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije i čuvene američke Mayo klinike, bol u leđima (Low Back Pain) spada u jedan od najčešćih razloga zbog kojih ljudi odlaze kod doktora.
Stručnjaci smatraju da je svaka osoba koja je izašla iz puberteta barem jednom u životu osjetila neko od stanja koja se klasifikuju kao bol u leđima.
Osnovna podjela bolova u leđima podrazumijeva akutnu bol leđa koja je veoma česta pojava kod svih starosnih i spolnih grupa, te hroničnu bol koja je dosta rjeđa pojava i u nekim slučajevima zahtijeva upotrebu specijalizovanih lijekova ili hirurške zahvate.
Akutna bol javlja se iznenada, često bez prethodnih simptoma i uglavnom traje od nekoliko dana do nekoliko sedmica, dok hronična bol ima duži period trajanja, najčešće duže od tri mjeseca.
Neki od najčešćih faktora koji povećavaju rizik da će osobu zahvatiti akutni ili hronični bol u leđima uključuju:
– Duži periodi nepravilnog sjedenja tokom svakog dana
– Gojaznost
– Trudnoća (bol u leđima česta je pojava kod trudnica)
– Životni stil koji uključuje jako malo kretanja
– Naporno vježbanje, naročito ako se izvodi nepravilno i bez stučnog nadzora
– Stres
– Pušenje
– Naporni i fizički zahtjevni poslovi koji uključuju rad u skučenim prostorima, dosta stajanja ili kretanja, podizanja teškog tereta i slično
Simptomi bola u leđima
Kao što samo ime ovog stanja kaže, najočitiji simptom je sam bol koji se može manifestovati na više načina. Bol u mišićima, oštar i prodoran bol te bol koji se kreće od leđa prema nogama najčešći su simptomi a uz njih je često prisutan i ograničen raspon pokreta leđa i otežana fleksibilnost.
Postoji preko 150 različitih vrsta uzroka. Najčešći su mehanički uzroci koji uzrokuju tzv. mehaničku bol. Ova vrsta bola se javlja u čak 90 posto slučajeva.
Sa druge strane, razlikujemo nemehaničku bol koja je posljedica upalnih poremećaja poput spondiloartritisa, različitih infekcija ili tumora.
Treća vrsta bola u leđima, klasifikovana prema uzroku, je prenesena bol iz unutrašnjih organa. Bol se javlja najčešće kao posljedica bolesti žuči, kamenca u bubregu, upale bubrega, aneurizme aorte i drugih.
Dijagnostika bola u leđima
Što se tiče dijagnostike, treba obavezno uraditi fizijatrijski ili ortopedski pregled (po potrebi pregled neurologa i neurohirurga). Ako je indikovano uraditi i Rtg L-S dijela kičme, CT ili MR kao i EMNG, lab.nalaze (o vrsti pregleda odlučuje ordinarijus tj. ljekar koji je pregledao pacijenta).
Konzervativne metode liječenja bola u leđima su:
Mirovanje – tokom prvih nekoliko dana, dok se bol ne smiri, preporučuje se mirovanje u udobnom položaju i oprezno kretanje. Ne preporučuje se dugotrajno ležanje, čak i kod jačih bolova. Potrebno je oprezno kretanje, odnosno lagana šetnja.
Fizikalna terapija – zauzima centralno mjesto u liječenju bola u donjem dijelu leđa. Određuje se strogo individualno za svakog pacijenta. Koriste se različiti modaliteti fizikalne terapije: elektroterapija, termoterapija, magnetoterapija, laseroterapija, terapija UZ i kineziterapija.
Fizička aktivnost – lagana šetnja, istezanje. Za osobe s hroničnim bolovima razvijene su posebne vježbe koje smanjuju nivo i učestalost pojave bola na duža razdoblja, međutim kako bi vježbe bile efikasne, potrebno ih je redovno praktikovati uz savjete fizioterapeuta. Jačanje mišića leđa i trbušnih mišića učvrstit će trup i smanjiti pritisak na kičmu, što će posljedično dovesti do ublažavanja bolova.
Lijekovi – obično se prvo prepisuje paracetamol za ublažavanje bola i miorelaksansi, a u slučaju jačih akutnih bolova mogu se prepisati i nesteroidni antiinflamatorni lijekovi. Ukoliko se bolovi ne kupiraju ovim lijekovima, mogu se upotrijebiti kortikosteroidi i opioidi ali samo kratkoročno i kod izrazitih bolova.
Steznici i ortopedska pomagala – iako pojedine osobe osjećaju poboljšanje tokom korištenja steznika i/ili ortoza, dugoročno se ne preporučuje njihova upotreba jer slabe mišiće leđa i trbušne mišiće, što opet dovodi do preopterećenja kičme i bolova. Treba ih koristiti i nositi maksimalno 4 sata dnevno, samo tokom aktivnosti, nikako ne u mirovanju.
Alternativna medicina – akupunktura i kiropraktika se u nekim slučajevima pokazala jednako efikasna kao i terapija analgeticima, ako tretman provodi stručna osoba.
Hirurško liječenje – operacija može biti korisna kod osoba s težim mehaničkim oštećenjima, kao što je hernija diska, pri čemu se bol može širiti u noge i izazivati slabost u nogama, probleme sa mokraćnom bešikom ili gubitak kontrole nad crijevima.
Zaključak
Ovo su neki od načina za sprečavanje ponovne pojave bola u leđima:
Nastavite se kretati. Aktivnosti kao što su plivanje i hodanje mogu vam pomoći da poboljšate jačinu, fleksibilnost i izdržljivost mišića. Poboljšajte svoju fizičku kondiciju; ojačajte mišiće koji pomažu u potpori donjeg dijela leđa.
Vodite računa o tjelesnoj težini. Višak kilograma dovodi do dodatnog pritiska na donji dio leđa.
Prestanite s pušenjem. Vjeruje se da pušenje sprečava dotok krvi do diskova u kičmi, što je čini osjetljivijom na oštećenja.
Izbjegavajte sjedeći način života. Primijenite ergonomske principe na svoj radni prostor.
Sjedite uspravno. Loše držanje može pritiskati ili istezati leđne mišiće što dovodi do nastanka bola.
Mijenjanje životnih navika može potrajati i potrebna je vježba kako biste naučili kako sjediti, stajati i dizati teške predmete na pravilan način. Također, može biti teško ostaviti se pušenja ili smanjiti tjelesnu težinu, ali morate zapamtiti da vam promjena načina života može pomoći u kontroli i sprečavanju bolova u donjem dijelu leđa.
