Razgovarala: Elma Hodžić
Foto: Dženat Dreković

AJB DOC Film Festival iz godine u godinu uspješno afirmiše autore i dokumentarne filmove koji se bave društvenim fenomenima, stavljajući u fokus univerzalne ljudske vrijednosti: hrabrost, istinu, pravednost, toleranciju i kosmopolitizam. Festival, kojeg organizira televizijska kuća Al Jazeera Balkans, u saradnji s Al Jazeera Media Networkom i Al Jazeera Media Instituteom, postaje mjesto regionalnog umrežavanja i dijaloga. Rezime ovogodišnjeg izdanja festivala, koji je realiziran u septembru 2024. godine, donosimo kroz razgovor sa direktorom festivala, Edhemom Fočom. 

Još jedno izdanje AJB DOC Film Festivala je iza nas. Možemo li napraviti presjek ovogodišnjeg programa: po čemu je bio drugačiji od prethodnih? Kakve su bile reakcije publike?

Ovogodišnje izdanje AJB DOC-a odvijalo se u specifičnom vremenu dok uživo gledamo genocid. Užasne slike i prizori su nam pred očima svakoga dana, sata, minute…

Tako je i festivalski program morao odražavati realnost današnjice. Meni je bolno i porazno da su se drugi festivali pravili slijepima i nijemima, a to nije bio slučaj kada je o Ukrajini riječ. S tehničke strane, program je bio manje-više kao i prethodnih godina: pet dana festivala, 24 filma, trening za mlade autore, dva sjajna masterclassa, panel-diskusija o nasilju nad ženama i tri puna, veoma uspješna, dana AJD Industry Daysa. Publika se odazvala u nikada većem broju, sve projekcije su bile pune, neke i prepune. Na četiri projekcije u BKC-u, tri puta smo morali unositi dodatne stolice. U Cineplexxu se sjedilo na stepenicama i po podu… Ljudi su ostajali da gledaju dokumentarne filmove, učestvuju u razgovoru sa autorima, družeći se i poslije projekcija. Svake godine kažem: Ovo je najbolja publika na svijetu i ponosan sam na njih. Neki posjetioci su pogledali 20 filmova u ovih nepunih pet dana! To je, zaista, impresivno i govori sve što treba reći i o kvalitetu filmova, ali i publike.

Film – otvaranje važnih društvenih tema

U vremenu tišine, AJB DOC Film Festival je otvoreno i hrabro prikazao priče koje svjedoče o nasilju nad Palestincima i govore o svjetskim ekonomskim i političkim turbulencijama. Kako ste odabrali teme ovogodišnjeg festivala?

Temu definišemo tek nakon objavljivanja poziva za filmove. Tokom selekcije pokušavamo shvatiti najvažnije narative filmova koji apliciraju, a također pokušavamo uključiti i teme ili dešavanja koja su u širem kontekstu bitna za društvo. Mislim da je tema “Justice?” ili pravda (sa upitnikom) bila jedina adekvatna za naš festivala ove godine.

Da li je i koliko film moćno sredstvo otvaranja važnih društvenih tema – kako iz prošlosti, tako i izazova savremenog društva?

Film, naročito dokumentarni, sve je važnije sredstvo otvaranja, razmatranja ili razumijevanja važnih društvenih tema. Sve manje čitamo i time imamo sve plići uvid u određena dešavanja ili fenomene i onda je najbolja alternativa upravo dokumentarni film. Ljudi danas nemaju strpljenja ili vremena da pročitaju knjigu ili članak iz stručnih žurnala, ali će pronaći pola sata ili sat da pogledaju film koji će im, ipak, dati širi prikaz o nekom dešavanju, temi, historijskom događaju…

Koji je vaš najdraži trenutak ili događaj iz ovogodišnjeg festivala koji biste voljeli podijeliti?

Vjerovatno ovacije kojim je dočekana glavna protagonistica filma “Tamo gdje masline plaču”, Ashira Darwish, kao i njen Q&A poslije filma.

Značaj umrežavanja

Koji su glavni ciljevi višednevnog treninga koji se realizira pod okriljem Festivala?

Prije svega, pokušavamo animirati mlađe autore, ali i druge koji su zainteresovani, da pokažu interes za snimanje dokumentarnih filmova. Treninzi se uglavnom bave vještinama snimanja filmova putem pametnog telefona, a to je sredstvo koje svi posjedujemo. On je i kamera i mikrofon i oprema za montažu. Kroz treninge pokušavamo identifikovati i buduće partnere Al Jazeere Balkans, jer nakon treninga pružamo priliku polaznicima da predstave svoje ideje za dokumentarni film, koje bivaju nagrađene finansijski, opremom ili tehničkom podrškom, a snimljeni filmovi imaju priliku da se prikažu na narednom festivalu i to na velikom platnu, kao što je to ove godine bio film “Mango” talentovanog Ammara Marića.

Osim filmova, Festival donosi različite formate druženja i učenja. Kako te aktivnosti, kao što su diskusije i susreti autora, doprinose unapređenju Festivala? Može li nam razgovor pomoći da se umrežavamo i da se zajednički nosimo sa izazovima produkcije filmova? Možemo li kroz razgovor učiti?

Umrežavanje je jedna od najvažnijih stvari za napredak u nekom poslu. Upoznajete ljude koji vam mogu pružiti nove prilike do kojih biste, inače, teško došli. AJB DOC organizuje AJD Industry Days kojem su ove godine prisustvovali neki od najvažnijih ljudi iz oblasti dokumentarnog filma: tu su bili šefovi dokumentarnih odjela BBC-a, Deutsche Wellea, TRT-a, NHK-a, ARTE-a i mnogih velikih TV stanica od Japana do Amerike, kao i direktori i predstavnici najvećih svjetskih festivala ili distribucijskih kuća. Svi autori, koji su došli iz više od 20 zemalja, rekli su da nigdje drugo nemaju ovakvu priliku družiti se i razgovarati sa svim tim ljudima. Tu šanse nalaze i naši autori koji su na našem Industry Daysu osigurali finansiranje, distribuciju, dobili nagrade, i tako dalje. Uz sve to, svako prisustvo bilo kojoj od pitching sesija, ili razgovora poslije toga za okruglim stolom, nauči vas mnogo toga o pravljenju i distribuciji dokumentarnog filma što nigdje drugo nećete tako lako saznati.

Kakvu viziju imate za budućnost festivala AJB DOC? Što biste voljeli vidjeti u narednim godinama?

Nadamo da ćemo uspjeti zadržati Festival u ovom okviru, sa važnim gostima i popunjenim salama. To neće biti lako, ali dat ćemo sve od sebe. Već sada je naš Industry Days najveći i najvažniji događaj te vrste u regiji, pa i šire. Sam Festival postaje jedna od najpoželjnijih destinacija za autore dokumentarnog filma i zato svake godine dobijamo sve više prijava.