Piše: Elma Hodžić
Foto: Elma Hodžić

Sinoć je u Galeriji Novi Hram otvorena izložba “The (Living) Land of the Dead”, koju potpisuje kipar Adis Elias Fejzić. Ova izložba, realizirana u okviru osmog izdanja Međunarodnog festivala GRAD 2024, istražuje kompleksnost kolektivnog identiteta Bosne i Hercegovine, pozivajući nas da istražujemo eklekticizam i različitost u pojavnoj stvarnosti koja nas okružuje.

Izložbu su otvorili Vladimir Andrle, predstavnik Jevrejskog kulturno-prosvjetnog društva “La Benevolencija”, i Ibrahim Spahić, osnivač i direktor Međunarodnog festivala GRAD. Publici se obratio i autor, koji je tom prilikom istakao:

“U formalno-izražajnom smislu, radovi su direktna izvedenica iz bosanskog srednjovjekovlja – ali i iz ranijih i kasnijih perioda koji su obilježili i definirali bosanstvo kakvim ga danas poznajem(o), odnosno kakvim ga ja vidim. ‘Bosanstvo’ u mojem viđenju je manje od koraka do kozmopolitizma. Rekao bih da ima razloga da postanu sinonimi. Neki od izloženih radova su (re)interpretacije (ali i autorski autentične izvedenice) iz tradicionalne umjetnosti stećaka. To je tradicija koju ja u svom radu doslovno oživljavam i referišem se na nju (i definišem je) kao mjesto na kojem se susreću arhaična i savremena (post)moderna skulptura uz dodatke svega onoga iz povijesti ove umjetnosti što stoji između te dvije krajnosti. Uz stećke (predstave različitog bosanskohercegovačkog grobnog kamenja), reljefe i crteže koje radim tragom onoga što je Marian Wenzel definirala kao ‘bosanski stil’, na izložbi su predstavljeni i neki radovi iz mog opusa posvećenog bosanskom srednjovjekovnom pismu. Ovdje su to molitve naših osnovnih konfesija Kadiš, Pater noster, Oče naš, El Fatiha, uz dodatke stihova Maka Dizdara, Shakespearea i Goethea. Ovim naglašavam jedinstvo u kulturnim različitostima kojima je ova naša zemlja oblikovana kroz povijest. Svojom simbolikom. izložba predstavlja ‘jedinstvo’ bosanstva u svim njegovim tradicionalnim kao i stečenim odlikama. ‘Jedinstvo’ živih i mrtvih, ‘jedinstvo’ unutar konfesionalnih, nacionalnih, etničkih, ideoloških razlika s kojima, na sreću i na nesreću, želim(o) i moram(o) da živimo i umremo.”

Festival GRAD se i ovog ljeta ističe kao platforma za umjetničko istraživanje i revitalizaciju gradskih sredina. Fejzićeva izložba je jedna od početnih tačaka festivala, koji nastavlja već osmu godinu zaredom da stvara mostove između umjetnosti i svakodnevnog života.