Veliki dio filmske građe u Filmskom Centru je dugi niz godina bio u neorganizovanom prostoru i bez adekvatnih uslova za čuvanje filmskih traka. Zahvaljujući osvojenom grantu Američkih Ambasadora 2021. godine, omogućen je niz obuka kao i zapošljavanje osoblja u okviru projekta i pomoć volontera, te je uspješno arhivirano 5.300 kutija koje su uvedene u digitalni sistem. Proces organizacije trajao je skoro dvije godine. U procesu su učestvovali konzervatori-restauratori angažirani u okviru Američkog projekta, volonteri, te MIPS Laboratorija s Univerziteta u Milanu. Američki projekt je pružio priliku mladima da se upoznaju s analognim filmom i njegovim problemima.
“Zbog velike nebrige, neadekvatnog odlaganja, neadekvatnih uvjeta u kojima se čuvaju (optimalni uvjeti; temperatura i relativna vlažnost), filmove su zahvatili problemi koji otežavaju njihovu digitalizaciju kojoj težimo. I sami možete pretpostaviti kakvu radost biste osjećali da pronađete neku vrstu materijala koji bi za vas bio značajan, kao što su za nas bili snimci izgradnje Skenderije kao i premijere filma Bitka na Neretvi. Pored toga, uspjeli smo pronaći i dokumentaciju u vezi sa pojedinim filmovima, originalne scenarije, fotografije sa snimanja koje smo počeli organizirati i arhivirati“, kazali su iz Filmskog Centra.
Mladi koji su učestvovali u ovom projektu često svoj rad nazivaju ‘omladinskom radnom akcijom’, budući da su pronalaskom takvih materijala gledali snimke mladih ljudi koji se, prije svega, druže, a potom udruženim snagama grade svijet za svoje bolje sutra. “Ti mladi ljudi postali su nam inspiracija, te smatramo da smo uspjeli da pokrenemo ovaj segment očuvanja po prvi put nakon ratnih dešavanja u našoj državi. Tokom našeg popisivanja materijala, pronašli smo različitu vrstu građe: mnogobrojne dokumentarne filmove, arhivske materijale, reklamne materijale, naručene dokumentarne filmove, uvodne špice filmova, razne dugometražne i kratke filmove, kao i eksperimentalne filmove. Pri popisivanju materijala, sastavljen je i katalog dokumentarnih filmova. Prema tim podacima, shvatili smo nam fali 150 dokumentarnih filmova u digitalnoj formi, pa je naša polazna tačka za digitalizaciju bila pronaći fizičke trake izgubljenih dokumentarnih filmova, kako bismo ih digitalizirali i spasili. U tom koraku smo digitalizirali dokumentarne filmove: Afro-kubanske igre, Kruh naš svagdanji daj nam danas, Svjetska premijera, Dalekovod, Bosra, Druže Tito i mnoge druge. Nažalost, jako nam je teško naći materijal koji je u dobrom stanju. Prethodnih godina nije se pridavalo važnosti arhivskom i dokumentarnom materijalu koji je prepušten propadanju. Naravno, vrijeme i neadekvatni uvjeti su glavni neprijatelji za filmsku traku, kao i nepoznavanje vlastite arhive“, naglasili su.
Zadnjih godinu dana od strane Filmskog Centra uspješno je istražen i kompletiran katalog dokumentarnih filmova, dok arhivski materijal još nema svoj popis. “Arhivski materijal zahtijeva puno više istraživanja, kao i teške procese za oporavljanje trake. Imamo sreću što posjedujemo puno tonskih kopija, a pritom i pronalazimo dosta original negativ materijala, dubl negativ i dubl pozitiv. Filmske trake se nalaze pretežno na 35 mm i 16 mm traci. Za većinu digitalnog materijala, kojeg Filmski Centar danas posjeduje, zaslužni su zaposlenici prethodnih generacija, koji su s ograničenim sredstvima pokušali spasiti sjećanje filmskog grada. Danas, zahvaljujući projektu ‘Očuvanja filmskog naslijeđa BiH za budućnost’, u stanju smo da adekvatno digitaliziramo naš materijal i da ga spasimo za buduće generacije“, poručeno je iz Filmskog Centra.
