Katherine Johnson, matematičarka čiji su izračuni doprinijeli nekim od najvažnijih svemirskih misija NASA-e u svojoj je 100. godini dočekala da joj NASA oda zasluženo priznanje. Novi Centar za istraživanja američke svemirske agencije u Hamptonu ponio je ime Katherine Johnson, a ona sama prerezala je vrpcu na svečanom otvorenju.
Jedna od matematičarki Afroamerikanki koje su šezdesetih godina doprinijele NASA-inim dosezima i o kojima je snimljena biografska drama “Hidden Figures” nominovana za tri nagrade Oscar, skromno je odreagovala na odatu joj počast. “Želite li moj iskren odgovor? Mislim da su poludjeli”, ispričala je kroz smijeh, dodajući da je samo pomagala. “Sama nisam učinila ništa osim što sam pokušavala prodrijeti u srž pitanja i uspjela u tome.”
Johnson je, ipak, imala izvanrednu karijeru, a historija će je zapamtiti i po borbi protiv rasističkih i mizoginih prepreka na koje je, zajedno sa svojim kolegicama, “živim kompjuterima”, nailazila u svom radu za američku svemirsku agenciju. Pionirka među ženama i Afroamerikankama u svom poslu, Johnson je utrla put generacijama žena koje su znale da ih se treba cijeniti po njihovom radu, a ne po njihovoj rasi ili spolu.
Katherine je rođena 1918. u White Sulphur Springsu, kao najmlađe dijete poljoprivrednika i učiteljice, a od najranijih godina pokazivala je znakove izvanrednog talenta. Njen okrug u Zapadnoj Virdžiniji nije omogućavao Afroamerikancima školovanje nakon osmog razreda, te je Katherine morala promijeniti mjesto prebivališta kako bi nastavila školovanje. West Virginia State College završila je sa samo 14 godina, a zatim je, naročito zainteresovana za matematiku, diplomirala iz matematike i francuskog jezika. Katherine Johnson je 1939. godine bila jedna od samo troje afroameričkih studenata i jedina žena koja je primljena na studij matematike na West Virginia University.
Nakon što se više od decenije školovala u školama u kojima je vladala rasna segregacija, Johnson je aplicirala za posao u Nacionalnom savjetodavnom komitetu za aeronautiku koji će kasnije postati NASA, a 1953. postala je dio tima “ljudskih kompjutera” sastavljenog samo od “obojenih”, kako su Afroamerikance i Afroamerikanke zvali u to vrijeme. Njeno joj je matematičko znanje obezbijedilo mjesto u glavnom timu istraživača, gdje je 1961. bila zadužena za izračune leta u svemir prvog Amerikanca u svemiru, Alana Sheparda, a potvrdila je i izračune za odlazak Johna Glenna u orbitu, godinu dana kasnije, kao i za misiju Apolo 11 koja je 1969. dovela prve ljude na Mjesec.
Barack Obama je 2015. Katherine Johnson uručio predsjedničku medalju slobode, najveće građansko priznanje u Sjedinjenim Američkim Državama, nazvavši je “pionirkom koja je prevazišla barijere rase i roda, pokazujući generacijama mladih ljudi da se svako može isticati u matematici i nauci i imati visoke ambicije”.
