Udruženje filmskih radnika BiH, Udruženje rediteljica i reditelja Bosne i Hercegovine i Asocijacija snimatelja i snimateljica u Bosni i Hercegovini, uputili su otvoreno pismo povodom nepoštivanja Zakona o kolektivnom ostvarivanju autorskih i srodnih prava, poručivši da godinama nisu vidjeli niti fening na osnovu naplate autorskih prava.

Otvoreno pismo, naslovljeno na delegate Doma naroda i članove Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, predsjedavajuće Klubova poslanika u Predstavničkom domu, članove Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, kao i na Visokog predstavnika Christiana Schmidta, u nastavku prenosimo u cijelosti:

Filmska industrija u Bosni i Hercegovini, uprkos ogromnom društvenom značaju, privrednom potencijalu i uspjehu na međunarodnoj sceni, suočava se s ozbiljnim problemima, a njeni djelatnici su u izuzetno teškom položaju. Mislimo da je zadnji čas da se nešto poduzme i zato vam se kao vodeća strukovna udruženja ovim putem obraćamo.

Želimo vam skrenuti pažnju na kršenje postojećeg Zakona o kolektivnom ostvarivanju autorskih i srodnih prava te namjere donošenja novog Zakona, u čijoj izradi nije učestvovala struka, niti su uvaženi komentari struke upućeni kroz javnu raspravu, a nismo ni pozvani na predstavljanje Zakona koje je upriličio Institut za intelektualno vlasništvo kao predlagatelj. Novim zakonodavnim okvirom želi se legalizirati dosadašnji nerad i kršenje zakona, na štetu brojnih autora i filmske industrije.

Naime, još od 2017. godine, pa sve do danas, gotovo punih osam godina, filmski radnici u Bosni i Hercegovini suočavaju se s problemom naplate autorskih prava za svoja audiovizuelna djela, što je u prvom redu posljedica klijentističkog upravljanja Institutom za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine. Iako je osnovna zadaća tog tijela promovisati zaštitu i poštivanje autorskih prava, te obavljati poslove u području autorskih i srodnih prava, pružanje zakonske zaštite umjetnicima koji ta prava ostvaruju, realnost je takva da filmski stvaraoci dugi niz godina nisu vidjeli ni jedan jedini pfening od tantijema, iako su sredstva namijenjena za to kontinuirano prikupljana od strane kablovskih operatera i deponovana do pravnog razrješenja situacije. 

Problema u tom kontekstu nije bilo jedino tokom kratkog perioda 2015./2016. godine, kada je licencu za prikupljanje tantijema imalo Udruženje filmskih radnika (UFR), koje posluje u Bosni i Hercegovini punih sedam decenija i koje uživa visoki kredibilitet filmskih radnika i struke, a čiji su predstavnici jedni od potpisnika ovog pisma. U tom kratkom razdoblju, isplate su bile redovne i transparentne. No, direktor Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine 2017. godine je Udruženju neosnovano i bez poštivanja zakonom predviđenih procedura oduzeo licencu za prikupljanje sredstava. Postojeći Zakon nikad nije proveden do kraja i nikada nije formirano Vijeće koje bi razmatralo žalbe. To je uzrokovalo pravnu nesigurnost zbog koje novac deponira na zaštićeni račun, a nosioci autorskih prava ne primaju novac koji im pripada.

Institut za intelektualno vlasništvo nastavilo je sa svojim klijentističkim djelovanjem, prava autora se godinama krše, preko 20 miliona BAM koje temeljem tih prava pripadaju autorima, producentima i nasljednicima, stoje deponovana, a od kojih nosioci autorskih prava nisu dobili niti jednu marku.

U periodu u kojem je novac deponovan, desetine filmskih autora je preminulo, neki od najzaslužnijih filmskih autora Bosne i Hercegovine, živeći do tada od svojih nekada minimalnih penzija, a novac koji im je pripadao, na koji su imali pravo i koji bi im poboljšao životne uslove, nisu dobili.

Stvari se godinama rade nezakonito, a u međuvremenu Institut predlaže donošenje novog Zakona, kojim se želi dodatno osnažiti uloga direktora Instituta za intelektualno vlasništvo. Ponavljamo kako je riječ o Zakonu koji se pisao bez umjetnika i radnika koji predstavljaju struku i da su tijekom javne rasprave odbačeni svi komentari struke, što ponovno potvrđuje da Institut djeluje samovoljno, koristeći svoju monopolističku poziciju na klijentistički i netransparentan način.

S druge strane, koliko smo upoznati, postoji inicijativa korisnika autorskih prava (tri vodeća telekom operatera u BiH) za minimalne korekcije postojećeg Zakona, koja bi riješila blokade i probleme na zadovoljstvo i autora i korisnika njihovih djela. Zašto svi šute o tome i zašto se ignorira prijedlog koji bi riješio problem, a o kojem postoji konsenzus autora i korisnika njihovih djela?

Godinama na različite načine upozoravamo na probleme s kojima se suočavamo, a koji ugrožavaju egzistenciju nas i cijele industrije, no rješenje je u rukama vas – zakonodavca i nosilaca politike. Tražimo da se svi počnu strateški baviti filmskom industrijom i pravima nas radnika koji njoj doprinosimo. Tražimo pokretanje usvajanja inicijative za minimalne korekcije postojećeg Zakona odmah i u hitnoj proceduri, što bi dovelo do razrješavanja sporova koji koče isplatu preko 20 miliona BAM namijenjenih nosiocima autorskih prava. Nakon toga, ukoliko budu postojale potrebe za usvajanje novog Zakona, zahtijevamo da se isti priprema isključivo uz sveobuhvatne konsultacije svih zainteresiranih i struke u BiH, uz naše uključivanje u donošenje novog Zakona.

Jedino tako se mogu spriječiti daljnje manipulacije na štetu nas, filmskih radnika, i osigurati transparentno upravljanje autorskim pravima, koja su zakonski regulirana u zemljama regiona, Europske unije i ostatka svijeta. Jedino tako bosanskohercegovačka kinematografija, prepoznata i priznata širom svijeta, može opstati.