U želji da svojim radom povežu kulture koje se nedovoljno poznaju, doprinesu boljem razumijevanju Sirije i sirijskih izbjeglica te borbi protiv ksenofobije na evropskom tlu, ali i da zainteresuju novu, mlađu publiku, kompozitori iz Bosne i Hercegovine, Italije i Španije udružili su se s dirigentom iz Sirije u projektu EUterpe. Vedran Mehinović, Annachiara Gedda, Marcos Fernandez i Missak Baghboudarian detalje svoje saradnje dogovorili su u Sarajevu, u ateljeu Figure.
Piše: Tamara Zablocki
Foto: Haris Čalkić/VTF studio
Često svedena na podršku velikim, nacionalnim orkestrima, priroda finansiranja projekata u sferi klasične muzike nameće važnost malih inicijativa i samoorganizovanja. Samoorganizovanje je važno za umjetnike i umjetnice općenito, ali naročito za muzičare i muzičarke, budući da se oni bave najapstraktnijom od svih umjetnosti, kaže nam Vedran Mehinović, domaće ime među kompozitorima okupljenim u projektu EUterpe, ističući da usljed svakodnevice prečesto zaboravljamo koliku snagu i inspiraciju umjetnosti mogu donijeti. “Muzičari se bave zvukom, ali se istovremeno bave i nadom”, riječi su kompozitora koji je rođen u Sarajevu, ali se školovao u Sjedinjenim Američkim Državama ne zaustavljajući se dok nije dosegao doktorsko zvanje.
EUterpe će nastojati doprijeti do nove publike spajajući prošlost i sadašnjost, tradiciju i savremenost. “U današnjem društvu svjedočimo sve većem jazu između klasične muzike i ljudi. Većina ne vidi klasičnu muziku kao dio svoje prošlosti i kulture, ocjenjujući je naprosto dosadnom, a dio krivnje za to snose koncertne dvorane, pozorišta i ostala tradicionalna mjesta gdje publika uživa u klasičnoj muzici: riječ je o mjestima rezervisanim za elite. Muzika, kao i umjetnost općenito, morala bi biti dostupna svima, zato je nužno upriličiti koncerte na netradicionalnim mjestima i ponuditi javnosti djela koja objedinjuju tradicionalnu klasičnu muziku s modernom muzikom u najširem smislu, u nekim slučajevima čak i elektronskom muzikom”, ispričala nam je nagrađivana italijanska kompozitorka Annachiara Gedda.
Četvorka se u Sarajevu dogovorila da će skladati inovativnu kompoziciju u tri dijela. Svako od troje kompozitora unijet će specifično iskustvo vlastite tradicije i kulture u zajedničko stvaranje. Sastav koji će izvoditi njihovo djelo činit će italijanski orkestar Maderna, španski orkestara Almerije te jedinstveni Sirijski emigrantski filharmonijski orkestar, koji su prije dvije godine u Njemačkoj pokrenuli sirijski muzičari koji danas žive u Evropi. Angažovanjem sirijskih muzičara koji žive u Evropi, nadaju se, produbit će veze među različitim kulturama i muzičkim tradicijama, približiti Sirijce Evropljanima i Evropljane Sirijcima. Djelo će najprije biti izvedeno pred publikom u italijanskom gradu Forlìju, zatim u španskoj Almeriji, a potom i u Sarajevu, u kojem je sve i počelo. Prvi od koncerata najavljen je za februar.
“Neće se raditi o odvojenim, nezavisnim dijelovima, budući da smo izabrali zajedničku temu i inspiraciju: tradicionalne plesove. Svako od nas će se koristiti popularnim repertoarom vlastite zemlje, s namjerom da stvorimo savremeno djelo s više ili manje jasnim referencama na određene ritmove i melodije. Za svoje ishodište uzet ću popularne italijanske plesove, naročito pavanu, koju su u prošlosti tematizovali veliki kompozitori poput Fauréa i Ravela. Referencu sam pronašla i u slavnoj sceni iz engleske književnosti, balu pod maskama u kući Capuletijevih u Shakespeareovoj tragediji Romeo i Julija. Dvojnost osjećaja, unutrašnji sukob između djelovanja i straha od posljedica koji su prisutni u ovoj sceni oduvijek su me pogađali i vjerujem da višeznačnost pavane može prizvati ovaj prizor”, ispričala nam je Annachiara Gedda.
Muziku razumijevamo bez obzira na jezik i nacionalnost
Namjera im je sredstvima kojima barataju kao muzičari dati vlastiti doprinos smanjenju ksenofobije u Evropi, te će dio kompozicije koji komponuje Vedran Mehinović sadržavati referencu na sirijsku narodnu muziku. “Komponujem drugi dio djela, a on uključuje zamišljenu melodiju iz Sirije. No, još je prerano govoriti o tome kako će kompozicija naposljetku izgledati”, ispričao je za Urban magazin Mehinović. Dolazeći iz različitih zemalja, ovom saradnjom već stvaraju veze među kulturama, a razmjena će se dodatno učvrstiti angažovanjem međunarodnih orkestara i predstavljanjem međunarodnoj publici svih generacija. “Ovakve saradnje su istinsko osvježenje jer se usredsređuju na umjetnost, bez obzira na etničko porijeklo, a naše djelo će imati dovoljno maštovite elemente da zaintrigira najrazličitije ljude”, dodao je.
Marcosa Fernandeza, porijeklom iz Barcelone, međunarodna kompozitorska karijera odvela je na sve krajeve svijeta. Komponovao je i publici se predstavljao u Australiji, Belgiji, Tajvanu, Bugarskoj, Velikoj Britaniji, Sjedinjenim Američkim Državama, Malti. Komponovat će treći dio kompozicije, a najvažnije mu je, kako kaže, da korištenje novog muzičkog jezika EUterpe ljudima bude razumljivo i da se u konačnici uspiju povezati s njim. “Ponudit ćemo inovativan jezik kako bismo iznenadili mlađu publiku novim načinom izraza. Spoj novih ideja s prepoznatljivim elementima ključan je za razumljivost i taj izazov je ono što me pokreće.”
Annachiara ističe da interes mlađe publike odreda smatraju vrlo važnim. “Rijetki su mladi ljudi koji se danas interesuju za klasičnu muziku. Usuđujem se reći da je sve veći jaz među mladima i klasičnom muzikom, makar u Italiji, posljedica premalo školskih časova posvećenih muzici. Činjenica da inspiraciju crpimo iz popularnog repertoara će, nadam se, pomoći u privlačenju ljudi, naročito mladih, klasičnoj muzici. Tradicija i kultura su ljudima bliski i važni, pa se nadam da ćemo putem ove strategije doprijeti do njih, a korištenje elemenata iz različitih tradicija i država rezultirat će čvršćim transkulturalnim vezama. Jezik muzike je neverbalan i univerzalan te uspijeva doprijeti do ljudi bez obzira na nacionalnost, jezik i kulturu. Jezik muzike prenosi poruke pobuđujući osjećanja i emocije.”
Sve troje već iskusni kompozitori koji su upijali različite kulture živeći u različitim državama i sarađujući s muzičkim institucijama cijelog svijeta, Annachiara, Marcos i Vedran imaju šta ponuditi muzičkom djelu koje slavi razmjenu među kulturama. “Odrastao sam na dva kontinenta, u dvjema vrlo različitim državama, a pored toga sam istraživao različite etnomuzikološke tradicije i sarađivao s mnogim svjetskim muzičarima”, ispričao nam je Vedran. “Ujedinjeni smo zajedničkom strašću koju gajimo prema univerzalnom jeziku muzike, a poput mnogih kompozitora i klasičnih muzičara, interesuje nas muzika drugih kultura. Mene, recimo, zanima keltska muzika, te je to, u kombinaciji s elementima drugih žanrova i ideja, utkano u identitet mojih kompozicija”, riječi su Marcosa Fernandeza.
Naš način da Sirijcima damo glas
EUterpe će se odvijati pod palicom dirigenta Sirijskog nacionalnog simfonijskog orkestra iz Damaska i dobitnika ordena časti Zvijezda italijanske solidarnosti za napore koje je učinio da bi na području muzike približio Italiju i Siriju Missaka Baghboudariana. Motivaciju za saradnju s troje kompozitora Missak pronalazi u nadi da će muzičkim djelom uspjeti približiti Siriju, njenu historiju i kulturu, evropskom kontinentu, na kojem bez obzira na činjenicu da živimo u dobu prezasićenom informacijama znanja o drugim kulturama i dalje manjka. Muzika, prema vjerovanju sirijskog dirigenta, uspješnije od bilo koje druge ljudske djelatnosti može pomoći u prevazilaženju neznanja. A neznanja, a posljedično i straha, nije malo.
“Kao muzičar iz Sirije, iskustvo koje sam imao s muzičarima i ljudima u Evropi više je negativno nego pozitivno. Nažalost, ne poznajemo jedni druge. Shvatio sam da Evropljani znaju vrlo malo o mojoj zemlji i o sirijskoj kulturi. Čini mi se da je u ovom trenutku, u kojem cijeli svijet govori o Siriji i sirijskim izbjeglicama, važno omogućiti drugima da saznaju više o našoj kulturi i običajima. Sirija je bila kolijevka mnogim civilizacijama tokom historije, naši korijeni sežu i do 7000 godina u prošlost. Prvo pismo je nastalo u Siriji, kao i prvi notni zapis. Muzika je najbolji način za prelaženje granica i prepreka jer ne treba prevod, niti zahtijeva učenje novih jezika. Melodije lako prelaze put od ušiju do naših srca, te se možemo nadati da će nam muzika pomoći u približavanju. Evropskoj publici ponudit ćemo priliku da nas bolje upozna, a biće to i prilika da se bolje povežemo s evropskim muzičarima.”
Za Sirijski emigrantski filharmonijski orkestar, čiji će muzičari, od kojih mnogi sviraju na darovanim instrumentima jer svoje nisu mogli ponijeti bježeći iz Sirije, učestvovati u izvođenju djela, naši sagovornici smatraju da je primjer na kojem treba učiti. U neizvjesnoj i obično sumornoj migrantskoj svakodnevici činjenica da filharmonijski orkestar sastavljen od ljudi koji su bili primorani pobjeći od rata u svojoj zemlji nastupa nije ništa drugo nego veličanstvena. “Evropski muzički krajolik bogatiji je zahvaljujući Sirijskom emigrantskom filharmonijskom orkestru”, ističe Vedran Mehinović o ansamblu koji spaja evropske i arapske muzičke uticaje. “Vjerujem da je formiranje Sirijskog emigrantskog filharmonijskog orkestra važan korak za Evropu. Omogućuje nam da više cijenimo muziku, ali i kulturu Sirije, zemlje koju često povezujemo samo s ratom. Nadam se da će ljudi postepeno pokazivati sve više i više suosjećajnosti za ove muzičare, te se emocionalno uključiti u pitanja sirijskih izbjeglica”, mišljenja je Annachiara Gedda.
U današnjim uslovima promjenjive političke klime humanost prečesto zavisi od utilitarizma, naglašava Mehinović, što objašnjava zašto je tema sirijskih izbjeglica još uvijek kontroverzna u Evropi. Gedda, ističući da nema dovoljno historijskog i političkog predznanja da bi detaljno analizirala sirijsko pitanje, ističe da bismo u situaciji u kojoj ljudi pate morali najprije misliti kako im pomoći i spriječiti uzroke njihove patnje. “Vjerujem da rat nikad nije rješenje, čak ni kod najtežih problema. Svjedočimo sebičnosti, naročito sebičnosti velikih ekonomija, u kojima se ljudi isključuju i ignorišu dešavanja u svijetu brinući samo vlastite brige. Problemi sirijskih izbjeglica nisu nestali zatvaranjem granica. Vjerujem da bismo trebali obratiti više pažnje na ljudsku patnju u svim oblicima i boriti se protiv sebičnosti. S tim u vezi se nadam da ćemo svojim radom osvijetliti ovaj problem, koji će biti riješen tek kad se prestane ticati jednog lokalnog rata i kad počnemo govoriti o pravu svih ljudi da žive slobodno.”
Bosanskohercegovačka publika će zahvaljujući koncertu EUterpe upoznati elemente iznimno bogate sirijske muzičke tradicije, ističu, a biće to i prilika da daju ljudski lik bezličnim brojkama o kojima su čitali u novinskim napisima o ratu u Siriji i njegovim posljedicama. “Ni sam nisam bio svjestan koliko je bogato muzičko naslijeđe Sirije dok se nisam priključio ovom projektu. Još više me je impresioniralo kad sam otkrio da je u toj zemlji za orkestralne muzičare sasvim uobičajeno istovremeno specijalizirati narodnu i klasičnu muziku. Toliko svestrani muzičari su do te mjere jedinstveni da većina Evropljana ne zna ni da je to moguće. Sve evropske zemlje imaju razloga diviti im se, ali najprije trebaju poslušati njihove nastupe, zbog čega su ovakvi projekti komponovanja nove muzike s novim mogućnostima iznimno važni”, mišljenja je Marcos Fernandez.
Nadaju se, kažu, da će se zahvaljujući njihovoj saradnji brojni ljudi bez obzira na svoje porijeklo ili državu u kojoj žive približiti sirijskim običajima i kulturi. “To je način da damo Siriji i Sirijcima glas, način da privučemo pažnju i produbimo znanje i razumijevanje historije Sirije. Nadam se da ćemo time privući ljude i da će njihova empatija za Sirijce porasti, da će željeti bolje razumjeti političke razloge koji stoje iza rata u Siriji”, naglašava Annachiara Gedda.
