U Sarajevu je 19. decembra 2024. godine u biblioteci Zavoda ZZRS prepunoj doktora, ljekara, medicinskih radnika, planinara i ljubitelja prirode, u toploj i veseloj  atmosferi, promovirana knjiga „Planinarske i druge priče“ autora prim. dr. Mirsada Mulaomerovića. Promotorke knjige su bile prof. dr. Lejla Osmić i prof. dr. Lejla Panjeta.

Urban magazin u nastavku donosi recenziju koju je napisala prof. dr. Lejla Panjeta.

Piše: Lejla Panjeta

Prim. dr.  Mirsad Mulaomerović je ljekar i planinar. Da bih približila svoja razmišljanja o profesiji dr. Mulaomerovića, podijeliću s vama  svoje dvije porodične anegdote.

Moja majka je često govorila: „Doktorski uspjeh sunce grije, a zemlja krije.“

Doktorska ordinacija. Otac bodri petogodišnje dijete, pokušavajući ga nagovoriti da se skine za pregled: „Sine, slobodno, ne boj se; nisu ovo ljudi, to su doktori!“

Dr. Mulaomerović spada u one ljude koji se profesijom ljekara bave radi njene osnovne funkcije: pomoći ljudima, ali iz neizmjerne ljubavi prema ljepoti života. On je od onih doktora koji ne gledaju prvo svoj protokol, nego ispred sebe vide život. Vide ljude. I žele da ih sunce grije. I žele prvo da budu ljudi, pa onda doktori. Sa vrata svoje ordinacije već mogu uspostaviti neku dijagnostiku, a to me podsjeća na medicinskog Sherlock Holmesa; detektiva ljudskog organizma, ali i avanturistu planinara. Ove karakterizacije govore o ljubavi dr. Mualomerovića prema ljudima i životu. Njegov moto: „Život je lijep“, otkriva nam čovjeka punog zdravog humora, razuma i dobrote sa čistom namjerom, što je danas rijetkost u kvalitetama ljudi.

Nije ni čudo, što je jedan takav čovjek, pošao stopama velikih ljekara-pisaca, kakvi su Anton Plavlovič Čehov ili Conan Doyle. Obojica ljekari, a obojica izvrsni pisci. Prvi je za medicinu tvrdio da mu je zakonska žena, a za književnost da mu je ljubavnica. Sir Arthur Conan Doyle nam je ostavio takav karakter u književnosti, koji će biti inspiracija mnogim adaptacijama savremenih likova, pa i onim koji se bave medicinom, kakav je Dr. House. Uvijek sam se pitala otkud povezanost ili potreba ljekara za pisanjem.

Nakon što sam pročitala „Planinarske i druge priče“, ova simbioza talenata mi je mnogo jasnija. Naime, klinasto pismo se pojavljuje kao potreba ljudi da se nešto zabilježi. U 4. milenijumu prije nove ere pojavljuje se prvi zapis, koji je umjesto otisaka ruku u pećini ili crteža bizona koji treba da budu uhvaćeni, bio računovodstveni alat. Klinastim pismom se zapisivalo koliko je ko kome dužan nečega, da bi se vrlo brzo umjesto brojeva na glinenim tablicama pojavili prvi stihovi. I sve to iz potrebe da se ostavi trag o sebi, da se ne zaboravi, da se zabilježi ili, kako Mirsad kaže, da se ostavi trag o „slikama koje su ostale u meni, tako žive i detaljne, tako fine, kao da sam ih gledao i živio prije 7 dana, a ne prije 37 godina“. Ta potreba da se iskustvo prenese, da se istražuje i zabilježi, je ono zbog čega su se ljudi udružili kraj prvih vatri u pećinama. Još u prahistoriji, ljudi se nalaze da bi pričali o svojim iskustvima. Okupljanje oko vatre značilo je veće šanse za preživljavanje. Nisu se tu pričale lovačke priče ili bajke.

Ljudi su tu dolazili da saznaju gdje je teško prohodno, gdje ima lovine, gdje ima divljih životinja. Razmjenom svojih planinarskih iskustava povećavale su im se šanse za život. Očuvati život i uživati u njegovim ljepotama izgleda da je osnovna bit ljekarske, ali i spisateljske profesije. Ovu ljubav prema saznanju, istraživanju i bilježenju sasvim prirodno u sebi imaju oni dobri ljudi čistih namjera, kakav je dr. Mulaomerović. Onda je i savim logično i prirodno, da ako je dobar čovjek i dobar ljekar, bude i dobar pisac. On jednako dobro istražuje ljudski organizam, kao i planine u potrazi za ljepotom života.

„Planinarske i druge priče“ je veliko osvježenje za bosansku književnost. Ova knjiga nam donosi nešto iz potpuno druge dimenzije života u odnosu na našu urbanu, zagušljivu i gužvom opterećenu džunglu. Žanrovski je ova zbirka spoj dnevnika i putopisa, sa izuzetno zdravim humorom. Nema ovdje urbanog sarkazma ili cinizma, već je ovo knjiga koja nam, kao i planinski čisti zrak, donosi priču čiste savjesti, sa strašću istraživača i avanturiste. Majstorski su kombinovane introspekcija i retrospekcija iz djetinstva i zrelih godina, opisi prirode i opisi karaktera ljudi, šala na sopstveni račun, metafore i komparacije, te faktografske deskripcije pejzaža i planinarskih puteva.

Prim. dr. Mirsad Mulaomerović

„Planinarske i druge priče“ su kompilacija zapisa o planinarskim i životnim usponima i čovjeku koji poduzima ove smjele ekspedicije u avanturističkoj potrazi za ljepotom života. Ova knjiga je inspirativna u svjedočanstvu ljudske izdržljivosti, odlučnosti i nepopustljivog duha istraživanja. Autor sjajno oživljava prirodu i predjele, u isto vrijeme nudeći mapu puta, kojom  se kreće čitalac, čineći da se osjećamo kao da smo tamo, suočeni sa piščevim izazovima, a želeći da i sami uzmemo mapu i pođemo opisanim stazama. Pero dr. Mulaomerovića je veoma lako, a priče se čitaju u dahu. Opisi prirode su izvanredno urađeni, a autorova sposobnost da riječima naslika živopisne slike je zaista pohvalna, iako on u više navrata citira Zuku Džumhura, koji kaže da se „samo slike dugo pamte“.

Pored mnogih „dnevničkih“ trenutaka refleksije, introspekcije, sa čistim planinarskim humorom, dr. Mulaomerović napisao je knjigu koja će se pamtiti, zajedno sa slikama koje je opisao, ali i pokazao u svojevrsnoj foto-galeriji kojom potkrepljuje činjenice. Kao pravi dijagnostičar, daje nam i dokaze za svoje lirske tvrdnje iz teksta. Mješavina akcije i kontemplacije, zajedno sa fotografijama čini knjigu zaokruženim i zanimljivim štivom, obaveznim za svakoga ko želi da iskusi prirodnu ljepotu života i planinarski duh neposustajanja pred preprekama.

Ovo je predivno napisana i inspirativna zbirka koja će čitaoce ostaviti da žude za vlastitim planinarskim avanturama, i da iskuse ljepotu života, kako nam je predstavlja dr. Mulaomerović, u ovoj knjizi koja grije svojom toplinom, kao što sunce grije njegove pacijente.

Hvala dr. Mulaomeroviću za ovo predivno iskustvo.