Uprkos činjenici da su sve zemlje Zapadnog Balkana ratificirale Istanbulsku konvenciju i uspostavile pravni institucionalni okvir za nju, kao i službe za žrtve nasilja, nastavlja se drastičan porast rodno zasnovanog nasilja, a posebno femicida. Ovi problemi zahtijevaju hitnu pažnju i djelovanje različitih dionika. Kriminalizacija femicida kao posebnog krivičnog djela zaista je neophodna za sve zemlje. Makedonija je to učinila u martu ove godine, ali ovo je samo prvi korak. Prevencija je neophodna mnogo ranije ako se zaista žele spriječiti budući slučajevi femicida.
Uloga organizacija civilnog društva u pružanju specijaliziranih usluga za žene nakon usklađivanja s Istanbulskom konvencijom, nasilje na javnim površinama i zloupotreba oružja nad ženama, djecom i mladima, kao i prevencija rodno zasnovanog nasilja kroz rad s mladima, koje se bave kritičnim temama femicida, rodnog nasilja i zloupotrebe antirodnih pokreta kao prijetnje javnoj sigurnosti; tri su teme koje su bile u fokusu drugog dana regionalne konferencije SMART Balkans, koja je jučer i danas ugostila oko osamdesetak predstavnika organizacije civilnog društva iz Makedonije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Kosova i Crne Gore.
Svake godine u regionu Balkana sve više osoba strada od nasilja i nasilja u porodici, koje iako se prijavljuje institucijama ne dobija adekvatnu reakciju. Jedna od tema panela je „Eliminacija nasilja nad ženama i djevojčicama“, i to nije samo pitanje ljudskih prava, već i ključna komponenta izgradnje društva koje napreduje u oblastima jednakosti, pravde i principa mira i prosperiteta.
Učesnici regionalne konferencije i panelisti su govorili o toj temi, kao i o neophodnim mjerama u cilju institucionalne prevencije. Za primjere su uzeli nedavne događaje u Makedoniji i Crnoj Gori; poput slučaja Vanje Gjorčevske i ubistva mlade žena iz Crne Gore čiji je muž nedavno osuđen na samo 12 godina zatvora.
„Muž je osuđen na 12 godina zatvora zbog ubistva supruge, koja je tada bila trudna. Nije koristio nikakvo vatreno oružje, već ju je satima tukao dok je konačno nije ubio. Nadležne institucije kažu da ne mogu sa sigurnošću tvrditi da je bio svjestan kako će višesatno premlaćivanje završiti ovako strašnim krajem“, rekao je jedan od učesnika, ističući da bi upravo takvi slučajevi trebali biti poziv civilnom društvu u regionu da zajedno rade na pronalaženju zajedničkih rješenja, koja će uticati na institucije i vlade regiona da se odmah implementiraju.
Zapadni Balkan svjedoči alarmantnom porastu femicida, što odražava složenu interakciju socioekonomskih, kulturnih i političkih faktora. Femicid odnosno namjerno ubijanje žena na osnovu spola, postalo je aktuelno pitanje koje skreće pažnju na potrebu za sveobuhvatnim mjerama za rješavanje i sprječavanje rodno zasnovanog nasilja u ovim zemljama, definisanom prema Istanbulskoj konvenciji.
Jedan ključni aspekt Istanbulske konvencije je institucionalizacija usluga za žrtve rodno zasnovanog nasilja, sa naglaskom na uspostavu i jačanje institucionalnih struktura podrške kako bi se osigurala zaštita, osnaživanje i rehabilitacija preživjelih. Konvencija naglašava i važnost koordiniranog, multidisciplinarnog pristupa koji uključuje različite sektore – agencije za provođenje zakona i zdravstvene i socijalne službe, kako bi se stvorio snažan sistem za rješavanje rodno zasnovanog nasilja i njegovanje društva oslobođenog takvih oblika zlostavljanja.
Drugog dana regionalne konferencije SMART Balkans dodijeljeni su operativni grantovi za 12 organizacija civilnog društva iz Bosne i Hercegovine, Kosova i Albanije, u ukupnoj vrijednosti od 6.396.298 norveških kruna.
Prethodno je 10 organizacija iz Srbije, Makedonije i Crne Gore dobilo grantove iz projekta SMART Balkans u ukupnom iznosu od 4.831.800 norveških kruna za operativne osnovne grantove i više od 18 miliona norveških kruna za regionalne grantove. Ukupan iznos grant podrške za osnovne grantove za organizacije civilnog društva iz šest zemalja Zapadnog Balkana iznosi 11.228.098 norveških kruna.
Projekat SMART Balkans implementira se u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, u partnerstvu između Centra za promociju civilnog društva iz Bosne i Hercegovine, Centra za istraživanje i kreiranje politika iz Sjeverne Makedonije i Instituta za demokratiju i posredovanje iz Albanije, a finansira Ministarstvo inostranih poslova Kraljevine Norveške.
