U utorak, 23. maja, s početkom u 20:00 sati, Koncert koji će zatvoriti 29. Sarajevske večeri muzike – SVEM 2023. će biti izveden u čast 100. godišnjice Sarajevske filharmonije, pri kojem će SVEM ugostiti jednog od najuspješnijih aktualnih klarinetista svijeta – Andreasa Ottensamera. Prvi klarinetist Berlinske filharmonije, porijeklom iz Austrije, svoju karijeru ostvaruje i kao svjetski uspješan dirigent. Ottensamer će po prvi put nastupiti u Sarajevu i Bosni i Hercegovini, kada će publika imati priliku da svjedoči njegovom virtuozitetu, koji će biti ovjekovječen koncertom sa Sarajevskom filharmonijom pod dirigentskom palicom izvrsne maestre Samre Gulamović.
Priredila: Silvana Jakupović Bečei
Koncert zatvaranja 29. Sarajevskih večeri muzike – SVEM 2023 će biti izveden u čast 100. godišnjice Sarajevske filharmonije, pri kojem će SVEM ugostiti jednog od najuspješnijih aktualnih klarinetista svijeta – Andreasa Ottensamera. Prvi klarinetist Berlinske filharmonije porijeklom iz Austrije, svoju karijeru ostvaruje i kao svjetski uspješan dirigent. Ottensamer će po prvi put nastupiti u Sarajevu i Bosni i Hercegovini, 23. maja 2023. godine, kada će publika imati priliku da svjedoči njegovom virtuozitetu, koji će biti ovjekovječen koncertom sa Sarajevskom filharmonijom pod dirigentskom plicom izvrsne Maestre Samre Gulamović. Koncertnu večer će ispuniti zvuci gudačkog orkestra Sarajevske filharmonije pri izvedbi djela kompozitora Dmitrij Šostakoviča, a zatim će uslijediti i remek-djelo kompozitora Johannesa Brahmsa (orch. Luciano Berio).
Povodom proslave svoje 100. godišnjice, Sarajevska filharmonija će koncert zatvaranja 29. Sarajevskih večeri muzike – SVEM 2023 počastiti izvedbom Kamerne simfonije op. 110a kompozitora Dmitrij Šostakoviča. Iako postoje brojni aranžmani njegovog osmog kvarteta, najpoznatiji je aranžman izvanrednog violiste i dirigenta Rudolfa Baršaja, jednog od osnivača Borodin kvarteta i dugogodišnji dirigent Moskovskog kamernog orkestra, koji je bio u bliskom umjetničkom i prijateljskom kontaktu sa Šostakovičem još od 1946. godine, a koji je o stvaranju Kamerne simfonije napisao: „Ubrzo nakon premijere Osmog gudačkog kvarteta 1960. godine, muzički izdavač Peters me je unajmio da radim na aranžmanu za gudački orkestar. Budući da sam poznavao Šostakovičeve poglede na aranžmane svih vrsta (iskreno, bio je veoma skeptičan prema njima), prvo sam tražio njegovo odobrenje. Kada sam završio s radom na partituri, pokazao sam mu. Mnogo mu se svidjelo, pa je s dozom svog osebujnog humora povikao: ,Pa to zvuči bolje od originala! Djelu ćemo dati novo ime: Kamerna simfonija, Opus 110a‘.“ Baršaj je pratio Šostakovičev kompozicioni stil i strukturu gudačkog kvarteta do najsitnijih detalja – potpunog sastava gudačkog orkestra upotpunjenog kontrabasima, koji odaje dojam punijeg, simfonijskog zvučnog spektra. Kamerna simfonija je od nastanka uživala veliku popularnost, što je značajno doprinijelo popularizaciji gudačkog kvarteta, a danas se čak češće može čuti od izvornog aranžmana. Baršaj i njegov Moskovski kamerni orkestar odigrali su važnu ulogu u tome, izvodeći ovo djelo na turnejama širom svijeta. U vidu „zahvalnice“, Šostakovič je 1969. godine komponovao svoju Simfoniju br. 14 za Baršaja i njegove muzičare.
Sarajevska publika će imati priliku da prisustvuje Mo Ottensamerovoj izvedbi čuvene Sonate za klarinet i orkestar op. 120 br. 1, njemačkog kompozitora Johannesa Brahmsa – prema čuvenoj orkestraciji Luciana Beria, kao i neke od njegovih najpopularnijih internacionalnih izvedbi koje plijene pažnju šire publike na svim društvenim mrežama i muzičkim streaming servisima. Brahmsova Sonata op. 120 br. 1 (1894) originalno je komponovana za klarinet i klavir, a potom Brahms priređuje transkripcije i za druge solo instrumente. Dramaturški dostojna verzija ovog izrazito ekspresivnog remek-djela klarinetskog opusa – četverostavačne sonate u f molu, predstavlja transkripcija za klarinet i orkestar italijanskog kompozitora 20. stoljeća – Luciana Beria, koja će biti izvedena u Sarajevu s izvrsnim Maestrom Andreasom Ottensamerom. Sonata op. 120 br. 1 počinje kratkim klavirskim uvodom, nakon kojeg klarinet iznosi osnovnu temu u dubokom registru. Muzika ubrzo prelazi u virtuozna arpeggia, dok se slojevi muzičkih glasova u klavirskoj dionici usložnjavaju dolazeći do potpuno ispunjene teksture. Razvojni dio sadrži zadivljujuće harmonijsko istraživanje, prohod kroz spektar raspoloženja – vrtoglavih u jednom trenutku, melanholičnih u sljedećem. Posljednji stavci pružaju trenutak apsolutnog spokoja.
