Piše: Amela Ivković O’Reilly, nutricionistkinja
Većina žena koje poznajem strahuju od raka dojke. Ima smisla, jer će svaka osma od nas razviti rak dojke tokom svog života, što znači životni rizik od 12,5 posto i veći za one od nas s visokorizičnom mutacijom gena. Međutim, naš strah od raka dojke može maskirati još veći rizik: kardiovaskularne bolesti. Jedna od pet žena umire od kardiovaskularnih bolesti. Broj žena koje umru od kardiovaskularnih bolesti je sedam do deset puta veći od broja umrlih od raka dojke.
Žene razvijaju kardiovaskularne bolesti u mnogo mlađoj dobi nego ikada prije. Uprkos ukupnom smanjenju kardiovaskularnog mortaliteta, u bolnicama broj prijema s akutnim infarktom miokarda (srčani udar) je u porastu kod žena u dobi od 35 do 54,3 godine.
Faktori rizika za kardiovaskularne bolesti
Glavni faktori rizika su visoki krvni pritisak, nezdravi nivoi holesterola u krvi, dijabetes i gojaznost. Navike koje povećavaju rizik uključuju pušenje, ishranu bogatu zasićenim mastima, trans mastima i holesterolom, konzumiranje previše alkohola i nedovoljno vježbanja.
Metaanaliza iz 2013. godine pokazala je da postoji sve više dokaza da preeklampsija, glavni uzrok morbiditeta majki, može biti i faktor rizika za buduće kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti. Istraživanja pokazuju da gestacijski dijabetes melitus (GDM), dijabetes izazvan trudnoćom, može povećati rizik od razvoja, ne samo dijabetes melitusa tipa 2, već i kardiovaskularnih bolesti, neovisno o dijagnozi tipa 2 dijabetesa kasnije u životu.
Prijevremeni porođaj ili porođaj s malom porođajnom težinom za gestacijsku dob također može biti marker kardiovaskularnih bolesti. Određene komplikacije u trudnoći, koje se razvijaju tokom perioda gestacije ili nakon porođaja, mogu izložiti faktore rizika za KVB kod žena.
Smanjite rizik od kardiovaskularnih bolesti
Bolest srca je prvenstveno problem stila života, što znači da postoji toliko kapaciteta da se rizik od obolijevanja smanji. Rizik od KVB-a možete smanjiti promjenama u ishrani, prestankom pušenja, primjenom vježbanja i dodavanjem ciljanih nutrijenata. Potrebno je razumijevanje vlastitog kvantificiranog zdravlja, zajedno sa samoosnaživanjem da biste spriječili kardiovaskularne bolesti.
O autorici:
Amela Ivković O’Reilly rođena je 28. aprila 1977. godine u Sarajevu, gdje je završila medicinsku školu i dvije godine studija medicine koje nastavlja u Grazu u Austriji, i u Dablinu u Irskoj. Završila je studij nutricionizma koji joj je poslužio kao prilika za pronalazak holističkog i integrativnog pristupa ljudskom zdravlju prema kojem je svaki pacijent univerzalan.
Trenutno pohađa magistarski studij na Univerzitetu Middlesex u Londonu.
Član je udruženja nutricionista Irske, udruženja nutricionista Velike Britanije i kraljevskog medicinskog udruženja Velike Britanije.
Sarađuje sa stručnjacima na polju nutricionizma, herbalizma, osteopatije, refleksologije, akupunkture, kognitivne psihologije i sporta. Radila je na klinikama u Dablinu, Londonu i Gran Kanariu, gdje još uvijek ima svoje pacijente. Uz rad u privatnoj praksi u Sarajevu, radila je i na korporativnom nivou na projektu za vodeću Evropsku kompaniju DM. Sarađivala je na projektu UNDP-a o promociji lokalne, organske hrane. Predsjednik je skupštine udruženja Green Council, i s njima je radila na projektima obrazovanja djece na temu zdravog života, te na projektu razvoja organske poljoprivrede u saradnji sa Heinrich Böll Fondacijom, kao i na brojnim drugim projektima.
